iPhone, revolucija i posljedice

Mobilna industrija je izuzetno dinamično okruženje koje se vrlo brzo mijenja. Sjetimo se 2007. godine kada je Apple predstavio iPhone čime ju je iz korijena i u cijelosti izmijenio. Nakon predstavljanja prvog iPhonea manje-više svi proizvođači mobitela su predstavili neki svoj “iPhone killer” koji je na mnoge načine pokušao imitirati Appleov proizvod (bilo sa softverske ili hardverske strane).

U nastavku donosimo pregled najvažnijih stvari koje je Apple donio na stol.

1) Dizajn kojemu je ekran u prvom planu

 

            Prvi iPhone iz 2007. godine

 Do predstavljanja prvog iPhonea, mobiteli su uglavnom imali malene ekrane ili im je većinu prostora okupirala fizička tipkovnica. iPhone je to promijenio i stavio u prvi plan ekran, ali također i softver. U tadašnje vrijeme prvi iOS je svakako donio neke novotarije, do tada neviđene, barem na jednom mjestu.

 2) Kapacitivni ekran

Primjer uporabe mobitela s rezistivnim ekranom

Apple svakako nije izmislio ovu tehnologiju izrade ekrana, ali ga je uspješno lansirao na masovno tržište. Kapacitivni ekran je omogućio korisnicima da više ne trebaju koristiti stylus (olovčicu) za unos podataka ili navigaciju kroz OS, već prste. Samim time je i osmislio sučelje koje se zasniva na gestama koje su kasnije prihvatili brojni drugi proizvođači mobitela.

Od poznatijih gesti tu je svakako i tvz. pinch to zoom (kojega Apple nije izmislio, ali je patentirao kao sastavni dio mobilnog OS-a), kinetičko skrolanje, uporabu akcelerometra i proximity senzora i slično.

 3) App Store

App Store trenutno ima oko 600 000 aplikacija

 App Store je promijenio način na koji se izrađuje softver za mobitele, a posebno način na koji se on distribuira. Ponovo, Apple nije prvi omogućio smartphone korisnicima pristup aplikacijama za njihove uređaje (Nokia je bila prva), ali je pretraživanje i instalaciju plaćenih aplikacija učinio  intuitivnom i jednostavnom za uporabu.

 4) Smanjivanje utjecaja operatera

Do pojave iPhonea, developeri su svoje mobilne aplikacije mogli prodavati putem portala operatera, a također su morali davati i oko polovice, ili čak i više svojih prihoda upravo njima. Taj model nije najbolje funkcionirao jer su aplikacije bile skupe, i ne pretjerano kvalitetne. Apple je kroz svoj App Store donio model: 70% prihoda developerima, a 30% Appleu, a operateri više ne dobivaju ništa.

 5) Cijene mobitela

Nažalost ova se točka ne odnosi na naše prostore, ali gledajući globalno iPhone je smanjio cijene mobitela koje je moguće kupiti uz potpis ugovora, pa se u svim razvijenijim zemljama i najbolji mobiteli mogu kupiti po cijeni od 199$ uz potpisivanje ugovora i odabira neke od povoljnih tarifa. Upravo je tu cijenu postavio iPhone koji se od početka prodavao u tom cjenovnom rangu (uz iznimku raznolikih modela s više/manje integrirane memorije).

6) Web preglednik

 

                              Mobilni Safari u akciji

Safari je promijenio način na koji ljudi pregledavaju Internet na svom mobitelu. Safari je zasnovan na Appleovom open source projektu kojeg već dulje vrijeme koriste i konkurentske platforme, a omogućavao je surfanje Internetom kroz već spomenute geste koje je Apple ugradio u svoj OS.

Općenito, Apple je svakako zaslužan za brojne novitete na polju mobilne industrije i na neki način ju je potpuno probudio i doveo do pojave odličnih uređaja i operativnih sustava.

Google i nekoliko usporedbi….

Najveća konkurencija iOS-u je Googleov Android. Android je bio projekt tvrtke sa istoimenim imenom koju je Google kupio 2005. godine. Nakon razvoja od tri godine počeli su se pojavljivati prvi uređaji sa ovim OS-om.

Uređaji koji su se pojavljivali bili su raznoliki – sa velikim, malim ekranima, uređaji sa tipkovnicom ili bez nje, uređaji sa LED ili xenon bljeskalicom, crni, bijeli, sivi ili plavi. I upravo ova mogućnost izbora je omogućila Androidu streloviti rast udjela na tržištu, odnosno u trenutku pisanja teksta oko 50% svih smartphone prodaja pripada Androidu.

Vojska Android uređaja svakim danom postaje sve veća

Za razliku od Applea, Google je tvrtka koja je u velikoj mjeri otvorena i uglavnom njeguje open source rješenja softvera, a rad na samom Android OS-u većinom naplaćuje kroz marketing (mobilne oglase), a ne kroz samu prodaju telefona, odnosno softvera.

Zbog otvorenosti i samog OS-a, Android telefoni se mogu u potpunosti personalizirati i maksimalno prilagoditi korisniku koji ga koristi, što iPhone i dalje ne može. Zatvorenost sustava se očituje i kroz stroge kontrole aplikacija na App Storeu, pa se događalo da aplikacije i velikih softverskih kuća Apple ne odobri – kao što je npr. bio slučaj s Operom.

Razlika u OS-ovima se primjećuje i u osnovnom programskom jeziku za izradu aplikacija – Google koristi Javu, dok iOS koristi Objective C koji za razliku od Jave nema sintaksu specifičnu za C (osnovnu bazu velikog broja ostalih programskih jezika) pa je i developerima iOS aplikacija potrebno učenje nove sintakse.

Google je pametnije doskočio ovom problemu i uveo “univerzalniji” jezik što je developerima omogućilo kraće vrijeme prilagodbe za rad na novom OS-u, što svakako dovodi do većeg broja aplikacija i veće zajednice programera Android OS-a.

 A što je s ostalima?

Do pojave iPhonea, Microsoft je bio veliko ime u smartphone tržištu, no on je ugasio svoj Windows Mobile i predstavio Windows Phone OS, koji u osnovnim konturama više prati poslovni model Applea nego Googlea, ali do sada nije uspio preuzeti neki značajniji tržišni udio. Također smo svjedoci i velikog kraha Symbiana koji je do unazad nekoliko godina imao ogroman tržišni udio.

Windows Mobile, dali ikome nedostaje?

Upravo zbog dinamičnog okruženja ove industrije, s nestrpljenjem očekujemo što će nam ponuditi Windows Phone 8, kao i nove iteracije Android i iPhone OS-a jer upravo noviteti i inovacije najviše koriste nama, potrošačima, ali i mobilnoj industriji u cijelosti.