Većina vas koji ovo čitate barem je jednom u životu koristila mobilni uređaj s Nokia logom. Ova finska kompanija je svoju najveću popularnost izgradila upravo na mobilnim uređajima, no oni joj nisu bili jedina djelatnost, pa ju zato, većini inače šokantna odluka o prodaji Odjela za uređaje i usluge Microsoftu početkom u rujnu 2014. godine, ipak nije srušila. Nokia se odlučila preustrojiti iz više razloga o kojima ne bih pisao jer bi nas skrenuli daleko od teme. Time što se riješila proizvodnje mobilnih uređaja, Nokia je postigla svojevrsnu slobodu plasiranja ogromnog patentnog portfelja drugim proizvođačima, što nije bila u mogućnosti prije, jer je mnoge patente radi konkurentnosti čuvala za sebe. Isto tako, Nokia je sada slobodnija ući natrag u proizvodnju i tržište mobilnih uređaja pod drugim modelom poslovanja, koji najviše nalikuje poslovanju Applea.
Da se Nokia nije u potpunosti odrekla proizvodnje smartfona, vidjeli smo predstavljanjem Nokia N1 tableta krajem 2014, koji je bio svojevrstan test tržišta ali i budućeg poslovanja. Uređaj je ipak bio hardverski ograničen s obzirom da Nokia nije smjela postaviti svoj logo na smartfon 2 godine nakon Microsoftovog preuzimanja Odjela za uređaje i usluge. Tako N1 nije stigao sa podrškom za 3G/4G mreže, GPS-om i drugim radijskim komponentama. Uređaj je nastao u novoformiranom odjelu Nokia Technologies, koji je zadužen za licenciranje patenata, Nokia imena, te kreiranje novih patenata i razvijanje komercijalnih proizvoda poput VR kamere OZO, ili pak gadgeta za praćenje zdravlja, u što je Nokia ušla kupovinom poznate francuske tvrtke Withings, koja proizvodi kvalitetne pametne analogne satove i ostale digitalne uređaje vezane uz praćenje zdravlja.
Nokia, HMD Global i Foxconn
O povratku Nokije na tržište mnogo se pisalo i nagađalo, a cijela priča je kulminirala u svibnju ove godine, kad je na velika zvona najavljen povratak Nokije kroz licenciranje svojeg branda i standardnih esencijalnih patenata novoosnovanoj finskoj tvrtki HMD Global, kojoj je cilj biti nezavisni proizvođač Nokia brandiranih običnih telefona, smartfona i tableta. HMD je registriran u Helsinikiju u Finskoj, a u vlasništvu je privatnog fonda Smart Connect LP, kojim upravlja Jean-Francois Baril, bivši Nokijin direktor. Upravni odbor HMD-a je sastavljen od 5 članova, a jedno mjesto je dodijeljeno osobi iz Nokia Technologies odjela kako bi se osiguralo poštivanje visokih standarda za kvalitetu proizvoda koje je nametnula Nokia. Dapače, Nokia Technologies je angažirao stručnjake koji će nadgledati razvoj Nokia brandiranih uređaja i ispravljati svako odstupanje od propisanih normi. Pomno će nadgledati korištenje Nokia branda u marketinške svrhe te nadzirati rad PR timova, kako globalno, tako i u pojedinim regijama.
Cijeli posao je osmišljen na način da će HMD Global biti zadužen za osmišljavanje uređaja (dizajn, hardverske specifikacije i ciljana kvaliteta) i nadzor prilikom izrade i plasiranja na tržište, a Nokiji će plaćati tantijeme za korištenje imena i patenata. Za izradu uređaja i prodaju brinut će se kineski Foxconn, odnosno njegova podružnica FIH mobile, koja je otkupila sve bivše Nokijine pogone od Microsofta u Indiji i Vijetnamu, kao i pravo na proizvodnju osnovnih uređaja. HMD i Nokia Technologies potpisale su sporazum s tvrtkom FIH (Foxconnom) o proizvodnji mobilnih uređaja. Ugovor definira punu kontrolu HMD-a nad prodajom, marketingom i distribucijom te pristup distribucijskom lancu, proizvodnji, tehnologiji i komponentama tvrtke FIH. Nokia je ciljano igrala na HMD Global, koji je uglavnom sastavljen od ljudi koji su proveli godine svog radnog vijeka u Nokiji, pa ne čudi da je za izvršnog direktora postavljen Arto Nummela, bivši zaposlenik Nokije i trenutni direktor Microsoft Mobilea za Aziju, Srednji Istok i Afriku.
U međuvremenu je još nekoliko starih zaposlenika Nokije stiglo u HMD, poput Pekkae Rantalae, veterana Nokije i odgovornog za uzdizanje tvrtke Rovio (Angry Birds) ili pak Ajey Mehta, koji je predsjednik mobilnog odjela Microsofta za Indiju. HMD u narednih tri godine planira utrošiti 500 milijuna USD u svrhu promoviranja i prodaje budućih Nokia uređaja koji će na tržište doći s posljednjom verzijom Androida, Nougat. Cijeli proces oko HMD-a, Nokije i Foxconna će biti uređen do kraja 2016. godine kada se očekuju prvi uređaji.
Što nam Nokia sprema?
Ono što vas najviše zanima su, vjerujem, informacije o budućim uređajima, koje su u zadnje vrijeme curile na kapaljku. Nekih objava je bilo ali su one uglavnom dosta šture i prilično, okvirne što je razumljivo s obzirom na klauzulu iz kupoprodajnog ugovora između Nokije i Microsofta, koji joj brani reklamiranje Nokia smartfona sve do kraja listopada, odnosno 30 mjeseci od prodaje odjela koja je zaključena krajem travnja 2014. godine. Nokia, odnosno HMD, do kraja godine namjerava predstaviti najmanje 4 uređaja, 2 osnovna i 2 smartfona. Broj smartfona se naknadno povećao na četiri s obzirom da će pokriti više cjenovnih razreda.
Krenimo redom, od smartfona. Prvi uređaj koji se pojavio na renderima krajem 2015. godine, vjerujem i jedini, je bila Nokia C1. Ovo ime se provlači već neko vrijeme, i nema puno veze sa starom Nokijom C1 koja je vrtjela s40 os. Naime, riječ je o Android uređaju koji je svojim aluminijskim kućištem dao naznake o budućem izgledu Nokia uređaja, no njegov razvoj je zaustavljen uslijed zastarjelih specifikacija. Mjesto je prepušteno dvama novim modelima, od kojih bi jedan bi trebao imati 5.2-inčni OLED zaslon 2K rezolucije, a drugi 5.5-inčni OLED 2K zaslon. Oba uređaja bit će otporna na vodu i prašinu, a promovirat će se u duhu Nokije kao robusni i izdržljivi. Navodno će biti prisutan i čitač otiska prsta, a uređaji će biti ‘premium’ izrade i imati ‘famozni Nokia osjećaj’ kada se budu držali u rukama.
Nokia je također tajno radila, i još uvijek radi, na poboljšanju Z Launchera, a izvor tvrdi da će sučelje imati elemente interakcije dodirom i gestama. Definitivno najzanimljivije i nešto u čemu je Nokia bila najbolja jest kamera. Izvor navodi da će kamera biti puna inovacija s izrazito osjetljivim senzorom, izrađenim od revolucionarnog materijala grafena kojeg Nokia već dugo istražuje. Riječ je o strukturi ugljika debljine jednog atoma. Konkretno, Nokia je patentirala vodootpornost uređaja uz pomoć grafena, a poznati su i patenti vezani za senzor kamere izrađene od istog materijala. Navodno je senzor te kamere do 1000 puta osjetljiviji na svjetlo od danas standardnog CMOS senzora. I tu informacije prestaju, a više bi trebali znati početkom studenog, kada Nokia planira održati svoj tradicionalni Capital Market Day, gdje će ovoga puta biti osiguran video prijenos.
Ono što ćemo definitivno ugledati prije smartfona su osnovni uređaji s Nokia logom na sebi. FIH Mobile, odnosno Foxconn je u suradnji s HMD-om već započeo izradu osnovnih uređaja čije su fotografije i specifikacije nedavno izašle u javnost. Microsoft se prilikom kupnje Odjela za uređaje i usluge od Nokije obvezao nastaviti proizvodnju osnovnih Nokia uređaja narednih 10 godina pa je logično da neće zaustaviti proizvodnju nečeg što je nedavno olako prodao i gdje nije u sukobu s Nokijom. Treba spomenuti da su Nokia uređaji i dalje prodavani s preko 15 milijuna primjeraka godišnje, što je održalo Nokia brand visoko na ljestvici te skupine uređaja. Specifikacije Nokia uređaja oznake RM-1187 i RM-1188 su sljedeće:
• Dimenzije: 118 x 50.14 x 13.45
• Masa: 82.6 g
• Band: 900 i 800 MHz
• Zaslon: TFT, 2.4 inča, 240 x 320 rezolucije,
• Kamere: Prednja kamera, Stražnja kamera – CMOS senzor, LED Flash
• Memorija: 16 MB RAM, 16 MB interne memorije
• Podrška za Micro SD karticu
• Baterija: 1020 mAh
• Boje: Black, White, Cyan
Kako se vrijeme isteka klauzula iz ugovora sa Microsoftom bliži, polako i Nokia postaje aktivnija na društvenim mrežama i polagano zadirkuje fanove plasiranjem fotografija gdje su vidljivi obrisi možebitnog budućeg Nokia uređaja, koji unatoč sličnosti s popularnim smartfonima iPhone 5C, Sharp Aquos P1, Meizu i drugima, ipak njeguje određene karakteristike koje ga više približavaju objavljenim fotografijama navodne Nokije C1 ili pak tabletu N1.
Završne misli
Nokia se ovoga puta poprilično osigurala, s obzirom da ponovnim propadanjem smartfon branda iz svega odlazi bez financijskih gubitaka. Njeni patenti su oslobođeni pustih sudskih previranja sa drugim proizvođačima jer nije direktno vezana za njih, već ih samo pametno unovčuje. Naravno, najviše je u pitanju obraz koji je Nokia, unatoč nekoliko auto-šamara, znala sačuvati, pa vjerujemo da će voditi računa o njemu pazeći na finalni proizvod. HMD vode provjereni ljudi s iskustvom, dok je Foxconn poprilično ispekao zanat radeći smartfone doslovno svima, od Apple-a, Microsofta, Nokije, Huawei-ja i mnogih drugih, sada mahom kineskih proizvođača. Sve u svemu, do kraja godine će svi Nokia fanovi i oni koji općenito vole dinamičan svijet smartfona, doći na svoje i ponovno vidjeti taj slavni logo na, nadam se, kvalitetno dizajniranom i napravljenom uređaju. Nokia, gledamo te!
