Danas smo od HT-a primili jednu zanimljivu objavu, u kojoj doslovno kažu da će u sljedećih godinu dana svima osigurati internetsku vezu s brzinom od najmanje 20 Mbps. U priopćenju se navodi da se radi o projektu najvećeg ulaganja u infrastrukturu u regiji, a barata se iznosima od jedne milijarde kuna u preduvjete za dolazak 5G tehnologije i 1,4 milijarde kuna u optiku, čime bi 100.000 kućanstava dobilo brzinu od najmanje 100 Mbps.
Kakvo je stanje na području fiksne mreže, svima je poznato. Hrvatska se po brzini pristupa internetu i dostupnosti optike nalazi u samom dnu, ne samo Europske unije, već i Europe općenito (podaci Eurostata), dok je na mobilnom planu situacija svakako bolja.
Stoga bi bilo dobro da se ovaj HT-ov marketing zaista pretvori iz riječi u djela, makar i uz pomoć EU fondova i ulaganja države, kao što je početkom godine bilo najavljeno. Naime, ti projekti su pokrenuti kako bi se optička mreža izgradila na mjestima gdje se operaterima ne isplati komercijalno ulaganje. A ne isplati se zato jer uz ovakvu regulativnu izvlače dovoljno visok profit (op.a.). Upravo zato ne čudi podatak da smo na dnu EU ljestvice po brzini interneta, o čemu smo u više navrata pisali.
Bilo kako bilo, Na konferenciji za medije održanoj danas u Splitu, Uprava Hrvatskog Telekoma predstavila je planove ulaganja u mrežnu infrastrukturu i razvoja novih inovativnih telekomunikacijskih i ICT usluga u narednom periodu poslovanja kompanije. Ekskluzivno je predstavljena i studija Ekonomskog instituta Zagreb o analitičkim odrednicama naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, s konkretnim preporukama za regulatorno usklađivanje s najboljim europskim praksama EU država koje su vodeće po DESI indeksu.
Na konferenciji je istaknuto da posljednjih nekoliko godina Hrvatski Telekom kontinuirano povećava svoja ulaganja, pa je tako realizacija kapitalnih ulaganja na polugodištu ove godine povećana za 8,3 posto u odnosu na prvo polugodište 2017. i iznosi ukupno 822 milijuna kuna. Ostatak službene objave pročitajte u nastavku:
„Hrvatski Telekom ulaže u najnoviju tehnologiju i modernizaciju infrastrukture 25 posto svojih prihoda svake godine, što je iznad prosjeka industrije na europskoj razini. Ulažemo u novu mobilnu mrežu budućnosti, razvijamo inovativne proizvode i podižemo kvalitetu usluge za privatne i poslovne korisnike, no uz to istražujemo nova područja rasta koja će obogatiti život korisnika u budućnosti. U idućih godinu dana osigurat ćemo svim korisnicima u Republici Hrvatskoj mogućnost pristupa Internet brzinama od minimalno 20Mbit/s do 1GBits/s“, poručio je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković.
Veliki dio tih ulaganja namijenjen je poboljšanju mrežne infrastrukture, u sklopu čega je početkom godine započeo najveći projekt nove mobilne mreže u cijeloj regiji. Kroz trajanje od dvije godine obuhvatit će više od 2000 lokacija, a visina ulaganja prelazi 1 milijardu kuna. Planirano je trostruko povećanje kapaciteta mreže i uspostavljanje preduvjeta za daljnju implementaciju 5G tehnologije i novih inteligentnih usluga poput Interneta stvari. To se realizira najnaprednijim tehnološkim konceptima, povećanjem broja lokacija te proširenjem spektra. Najnoviji tehnološki koncepti uključuju pametne antene, agregacije rasploživog radiofrekevencijskog spektra i spektralno-djelotvornije modulacijske tehnike, zbog čega najnovije generacije pametnih telefona najbrže i najbolje rade upravo na mreži HT-a. Na području Istre, gdje je nova mreža već završena prije početka turističke sezone bilježimo vidljivo povećanje performansi mobilne mreže - korisnicima je povećana prosječna brzina pristupa mobilnom Internetu od čak 2,5 puta i to u uvjetima trostrukog porasta opterećenja mreže u odnosu na isti period prošle godine. Sve to napravljeno je usprkos činjenici da Hrvatska i dalje plaća najskuplji radiofrekvencijski spektar u Europi, što značajno usporava daljnja velika ulaganja.
Upravo nova infrastruktura fiksne i mobilne mreže omogućit će najkvalitetnije Internet usluge u svim dijelovima Hrvatske po pristupačnim cijenama za svako hrvatsko kućanstvo. Nova ponuda uključuje brzi Internet i razgovore prema fiksnim i mobilnim mrežama već od 149kn u Magenti 1 na brzini od minimalno 20Mbit/s s još većom dostupnosti koristeći 4G i optičku mrežu. U mobilnom segmentu Hrvatski Telekom svim svojim M1 korisnicima nudi bogatu mobilnu tarifu za 1 kn prvih 6 mjeseci, koja sadrži 20GB, neograničene minute i SMS-ove, Maxtv To Go te jednu aplikaciju s neograničenim prometom po izboru.
Kreirana je i nova Magenta 1 Business ponuda koja izlazi u rujnu, koja će funkcionirati kao jedinstvena platforma sa svim potrebnim uslugama i opcijama za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća. Jedina na tržištu nudi sve za opremanje digitalnog ureda po principu „ključ u ruke“ - jednostavnost, najbolje partnere i poseban mjesečni poticaj za upotrebu digitalnih alata poput pohrane podataka, backup, O365, mini CRM, informatičku opremu. Uz nove ponude za poduzetnike, HT ima plan daljnjeg širenja NB-IOT mreže, čime se potiče hrvatske IT tvrtke u razvoju IoT rješenja. Procjenjuje da će do 2020. preko 30 milijardi uređaja u svijetu biti povezani na Internet, što svrstava IoT u jedna od najbrže rastućih područja. Zahvaljujući prvoj komercijalnoj mreži u Hrvatskoj HTse pozicionirao kao najrelevantniji akter na tržištu, koji zahvaljujući članstvu u DT grupi pomaže svojim partnerima u proboju na EU tržište.
Uz bolji regulatorni okvir po uzoru na vodeće zemlje EU po pitanju digitaliziranosti, navedena ulaganja mogu biti višestruko veća. U Splitu su prvi put predstavljene preporuke Studije o analitičkim odrednicama naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) od Ekonomskog instituta, Zagreb u kojoj je napravljena analiza dosadašnjeg modela naknade za pravo puta te su date jasne preporuke kojima država može stvoriti povoljnije regulatorno rješenje za brži digitalni razvoj Hrvatske. Skoro polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora, odnosno 1,03 milijardi kuna godišnje odlazi na parafiskalne namete, od čega veliki dio odlazi na naknadu za pravo puta. Budući da studija utvrđuje da hrvatski model naknade za pravo puta značajno odstupa od europskih praksi i budući je visina naknade nesrazmjerna vrijednosti zemljišta preko kojeg elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) prolazi, studija preporuča značajno smanjenje naknade za pravo puta, besplatan prolaz (EKI) preko zemljišta u javnom vlasništvu, mogućnost plaćanja jednokratne naknade za pravo puta za EKI, jedinstveni model za određivanje visine i načina naplate naknade i uspostava registra primatelja naknade pri HAKOM-u i centralizirani sustav isplate naknada. „Hrvatskoj je potrebno usklađivanje regulacije naknade za pravo puta s najboljom praksom najrazvijenijih EU članica koje su na vrhu DESI indeksa. Smanjenjem naknade za 75% i usmjeravanjem tih sredstava u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, kroz 10 godina generiralo bi se dodatnih 15 tisuća radnih mjesta i ostvario rast BDP-a od 1%“, zaključila je ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek te dodala kako bi se izgubljeni prihod zbog smanjenja naknade za pravo puta mogao vratiti lokalnim zajednicama kroz povećane poreze uslijed povećanja ulaganja u novu elektroničko komunikacijsku infrastrukturu.
