Svjetskim medijima danas je odjeknula vijest o tužbi američkih vlasi protiv Applea, u kojoj ga smatraju odgovornim za monopolizaciju tržišta pametnih telefona na tamošnjem tržištu. U tužbi federalnog ministarstva pravosuđa, koju pokreću državni odvjetnici iz 16 saveznih država, Apple je optužen na iskorištavanje svoje tržišne pozicije.
Financial Times prenosi da Apple dugi niz godina guši konkurenciju koristeći se raznim metodama da bi korisnike učinio ovisnima o iPhoneu.
U tužbi se navodi da „Apple potkopava tuđe aplikacije, proizvode i usluge koje bi korisnike učinile manje ovisnim o iPhoneu i smanjile troškove za potrošače i programere". Konkretno, radi se o „blokiranju aplikacija sa širokom funkcionalnošću, suzbijanju konkurentskih usluga streaminga u oblaku, ograničavanja funkcionalnosti pametnih satova (Apple Watch op.a.) s drugim uređajima, kao i digitalnih novčanika (Apple Pay op.a.) u kombinaciji s ponuditeljima usluga trećih strana“. Spominje se i namjerno kompliciranje postupka prelaska korisnika na druge platforme, što dodatno jača Appleovu tržišnu poziciju mimo volje vlasnika uređaja te mu sukladno tome osigurava nepošteno stečenu prednost.
Apple je na ove optužbe žestoko reagirao i najavio žalbu.
Što kažu podaci o tržišnom udjelu?
Udio iPhonea na američkom tržištu u 2023. godini, prema Counterpointu, iznosio je 62%. Drugi na listi je Samsung sa 17%, a treća Motorola (Lenovo) s 9%. 3% zauzima Google sa svojim Pixelom, dok su svi ostali zajedno zauzeli 9%. Vidljivo je da je Apple u ogromnoj prednosti nad drugim proizvođačima, a taj udio iz godine u godinu raste. Američki državni odvjetnici zagovaraju tezu da se Apple mora obuzdati, budući da mu je u prošloj godini prihod iznosio preko 90 milijardi dolara, što je više od BDP-a preko 100 država u svijetu.
Jesu li optužbe protiv Applea utemeljene?
Mnoge tvrdnje iz ovih optužbi su svakako opravdane, poput one o uskraćivanju mogućnosti korištenja Apple Watcha s drugim uređajima, jer korisnika tako drži ovisnim o iPhoneu. Isto vrijedi i za nedozvoljavanje pristupa digitalnom novčaniku aplikacijama trećih strana. Vidjeli smo da će se Apple u EU po ovom pitanju morati pokoriti regulativi, a čini se da ga ista sudbina sada čeka i u SAD-u. Što se tiče streaming servisa i politike razvoja aplikacija, stvari se počinju komplicirati, no to je malo kompleksnija tema i tome će svakako odlučiti sud.
Je li krivnja samo na Appleu?
Međutim, ako cijelu stvar sagledamo iz šireg kuta, vidjet ćemo da Apple nije isključivi krivac za ovu situaciju. Nema sumnje da se radi o jednoj od najagresivnijih kompanija na svijetu, koja ne bira metode da postigne ciljeve. Tvrtka iz Cupertina je objektivno pravi umjetnik za izbjegavanje plaćanja poreza, ali i za izigravanje pravila koje nameću regulatori, što se u proteklih desetak godina moglo vidjeti u Europskoj uniji.
S druge strane, dobar dio krivnje za Appleovu monopolizaciju tržišta snose i same američke vlasti. Ako pogledamo koje brandove američki kupci imaju na izbor, vidjet ćemo da je on dosta uži nego npr. u EU.
Još prije pet godina, Trumpova administracija je potezom pera iz tržišne utakmice izbacila Huawei i ZTE, koji su u odnosu na ostale brandove imali solidni tržišni udio. Nedugo zatim Xiaomi je optužen za „usku suradnju s Kineskom Komunističkom partijom“. Huawei, ne samo da je izbačen s američkog tržišta, nego je ostao i bez Google aplikacija, što mu je smanjilo tržišni udio i u ostatku svijeta. Xiaomi je uspio izbjeći sankcije u smislu da bude dodan na „entity listu“, te je uspio zadržati suradnju s Googleom. No to je očito imalo utjecaj na planove kompanije za širenje na američko tržište. Razumljivo je da se zbog spomenutog etiketiranja nisu niti upuštali u tu avanturu, s rizikom dobivanja crvenog kartona u bilo kojem trenutku.
S obzirom na tehnološki rat i atmosferu koja je u proteklih pet godina zavladala, ni Oppo ni Vivo se nisu niti upuštali u prodor na američko tržište, pa je tako Motorola ostala jedini prisutan kineski brand, i to samo zato jer je nekad pripadao američkoj Motoroli.
Istini za volju, i OnePlus je jedan od rijetkih kineskih brandova pametnih telefona kojeg možete kupiti u Americi, no tržišni udio mu je zanemariv.
Dakle, američke vlasti su same suodgovorne za Appleov monopol za kojeg ga sada optužuju, i to isključivo zbog političkih odluka kojima su se proteklih pet godina vodile. Doduše, da Huawei i ZTE nemaju zabranu prodaje u SAD-u i da se Xiaomi ipak odluči upustiti u avanturu investicija u širenje u SAD, upitno je koliko bi situacija na tržištu izgledala drukčije. Apple bi svakako nastavio svoju agresivnu i nekorektnu poslovnu politiku, ali ne može se niti zanijekati da je konkurencija u Americi u proteklih pet godina sistematski ubijana upravo od strane vlasti.
Ako se s jedne strane pozivaš na tržišno natjecanje, a u drugoj to isto tržište ubijaš vlastitim političkim odlukama, u najmanju ruku ispadaš neozbiljan.
