Top teme Kriptovalute

Što se krije iza najnovijeg kraha kriptovaluta i što nas čeka u budućnosti?



U prethodnom članku o kriptovalutama ustanovili smo da se od prosinca prošle godine nalazimo u bear marketu. Oni koji prate tržišta kapitala dobro znaju što to znači, a za one manje upućene spomenimo da je to suprotno od bull marketa, odnosno faze u kojoj cijene instrumenata znakovito rastu.



Zadnji bull market kod kriptovaluta dogodio se tijekom listopada i studenog prošle godine, kad je cijena Bitcoina, najveće kriptovalute po tržišnoj kapitalizaciji, iznosila 69.000 dolara. Bitcoin trenutno vrijedi oko 29.000 dolara, dakle u posljednjih šest mjeseci cijena mu se prepolovila.

Ovakav scenarij je već viđen 2018. godine, kad je, nakon bull runa 2017., vrijednost Bitcoina pala u još većem postotku. U ovom tekstu nećemo posebno objašnjavati prirodu tržišta kapitala, već ćemo pokušati što preciznije opisati što se dogodilo nedavno, odnosno objasniti što stoji iza najnovijeg kraha.

Nakon vrhunca svakog bull runa slijedi kratka stagnacija, a potom polagani, a ponekad oštri pad vrijednosti. Razloga za to je puno, no to moramo shvatiti kao prirodu tržišta. Ono nikad ne ide u jednom smjeru i zato je logično očekivati padove, pogotovo na ovako volatilnom tržištu.

Prvo što treba primijetiti je sve veća korelacija između tržišta vrijednosnih papira i tržišta kriptovaluta. Iako su potonje u početku bile zamišljene kao svojevrsna distinkcija od tradicionalnog monetarnog sustava, tržište je vremenom sazrijevalo, a zbog naglog porasta vrijednosti, u igru su ušli i oni koji se tradicionalno bave špekulacijama na tržištu vrijednosnica i tako povećavaju svoje bogatstvo.

Povezanost burzi i tržišta kriptovaluta je otišla toliko daleko da su kreirani botovi koji izravno povezuju burze i kripto mjenjačnice. U to se možete i sami uvjeriti ako uživo pratite grafove cijena Bitcoina i S&P500 indeksa, koji dobrim dijelom stvaraju praktički identične uzorke. Ako njujorške burze NASDAQ i NYSE kihnu, kriptovalute se ponašaju kao da ih je udario kamion. Naravno, vrijedi i obrnuto, dakle ako burzovni indeksi narastu, kripto portfolio reagira promptno.

Nakon ovog poduljeg uvoda, idemo vidjeti što se dogodilo u najnovijem padu vrijednosti kriptovaluta, kad je cijena Bitcoina u jednom trenutku dosegla oko 26.000 dolara.

Kad kola krenu nizbrdo, često se može naći netko tko će ih dobro pogurati. Upravo to se dogodilo prije nekoliko dana, kad se ionako prilično niska cijena Bitcoina, koja je iznosila oko 33.000 dolara, strmoglavila na 26.000.



Naime, fondacija Terra, koja stoji iza kriptovalute Luna, jedne od najjačih po tržišnoj kapitalizaciji, posjeduje i UST stablecoin. Za one koji ne znaju, stablecoini (USDT, BUSD, USDC…) su kriptovalute kreirane da budu – stabilne, a kako bi to postigle, moraju biti vezane uz neku drugu vrijednost. U ovom slučaju to je američki dolar, a njihova svrha je da se trgovanje na kripto mjenjačnicama obavlja brže i jeftinije nego s tradicionalnim fiat valutama.

Problem je u tome što je Lunina partnerska kriptovaluta UST doživjela određeni „napad“. Barem tako tvrde u fondaciji, što nije nužno neistina. Navodno je kreirana veća količina botova koja je multiplicirala transakcije prema UST-u, da bi njegova stabilnost u jednom trenutku oslabila.

Stablecoini od dolara mogu varirati oko 1%. Dakle za 1 dolar dobijete 0,99 ili 1,01 USDT-a, BUSD-a ili nesretnog UST-a. Kako bi stablecoini održali stabilnost, moraju imati pokriće u nekoj drugoj vrijednosti. To su uglavnom fiat dolari, ali i dionice te druge vrijednosnice. Međutim, stablecoin UST razlikuje se po tome što je zamišljen kao algoritamski, te se na kraju ispostavilo da nije pokriven pravim dolarima kao npr. USDT. Kad se sustav počeo ljuljati, trgovci koji posjeduju UST htjeli su ga se čim prije riješiti pa se dogodila rasprodaja. Ovdje možemo povući analogiju s „jurišem na banke“. Znači, kad štediše osjete da je kriza na pomolu, navale na banke po svoju ušteđevinu i na kraju shvate da ona zapravo ne postoji. Banka je njihov novac odavno iskoristila kao depozit za izdavanje novih kredita. Ukoliko vam ovo zvuči nestvarno, imajte na umu da bankarski sustav tako funkcionira otkad postoji, a posebice nakon ukidanja zlatnog standarda sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ovaj fenomen je omogućilo ubrzani rast gospodarstva, ali i napuhivanje kreditnih balona, a u posljednjih par mjeseci svjedočimo i neizbježnoj inflaciji kao posljedici pojačanog kreiranja novog novca nakon financijske krize 2008. godine.

No vratimo se UST-u. On je zbog rasprodaje izgubio „peg“, odnosno vezanost za dolar. Vrijednost mu je počela padati ispod 99 centi, da bi se njime trenutno trgovalo za 18, umjesto u omjeru 1:1 za dolar). Dakle, prilično nestabilan stablecoin.

S obzirom da je osnivač UST-a Terra, tj. fondacija koja je osnovala i Lunu, tržište je reagiralo negativno i na ovu kriptovalutu u smislu da su hodleri izgubili povjerenje pa su ju počeli rasprodavati. U samo 24 sata, vrijednost Lune je sa 90 dolara pala na jednoznamenkastu brojku, da bi se njome u ovom trenutku trgovalo po nevjerojatnih 0.0002 dolara.

Luna je bila izlistana kao jedna od 30 najvećih kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji, s vrijednošću preko 40 milijardi dolara. Kao ulog u stabilnost svog stablecoina UST, Terra/Luna je bila kupila 130.000 Bitcoina (po trenutnim cijenama oko 1,5 milijarde dolara). Nakon što se vrijednost počela urušavati, uprava fondacije Terra preplavila je tržište s Bitcoinima iz rezerve, nakon čega je vrijednost istog također naglo počela padati, a to je za sobom povuklo i ostale kriptovalute, od kojih su mnoge izgubile i 80-90% vrijednosti.



Najgori dio priče je što je uprava fondacije ovaj problem pokušala ispraviti dodatnim „mintanjem“ Luna tokena, umjesto njihovim „spaljivanjem“ kao deflatornim instrumentom. Vrijednost je, logično, počela padati, a mjenjačnice su reagirale uklanjanjem s listi. Na kraju su mnogi hodleri Lune, ali i UST-a ostali kratkih rukava, odnosno na čistom gubitku. Štoviše, uprava fondacije je sa službenom izjavom izašla tek dva dana kasnije, što je dodatno poljuljalo povjerenje.

Pored štete koju je je Terra fondacija učinila svojim hodlerima, uzrokovala je i kaskadni pad vrijednosti ostalih kriptovaluta, koje se sada polako počinju oporavljati.

Ovo je jedan od najvećih udaraca cijeloj kripto industriji do sada i mnogi se s pravom pitaju kakva joj je budućnost. Osobno smatram da se radi o djelomično smišljenoj prevari te da bi osnivači Lune i UST-a trebali odgovarati pred zakonom. No, s obzirom da znamo kako to u financijskom sektoru ide, na kraju će ispasti pojeo vuk magare, dakle kao i u slučaju banaka. Podsjetimo, kad banka propadne, država vam jamči ulog do 100.000 eura, a ako ste imali više, pozdravite se s ostatkom, osim ako niste plaćali iznimno skupo osiguranje depozita. Na koncu se nameće logičan zaključak da su se algoritamski stablecoini ovime pokazali jednostavno neprihvatljivima, analogija čega su čekovi bez pokrića.

Ako vas brine kripto industrija kao takva, trebala bi vas brinuti i bankarska, jer se u suštini puno ne razlikuju. Štoviše, investicijski bankari, nakon što su isprva bili najoštriji kritičari kriptovaluta, kad su shvatili da pomoću njih mogu dobro zaraditi, počeli su ih prihvaćati i nuditi financijske usluge vezane uz njih. Dokaz tome su razni ETF-ovi pa čak i zajmovi s kriptovalutom kao depozitom.

Tržište je ozbiljno uzdrmano, ali ne i srušeno, čemu dodatno kumuje i tržište vrijednosnica, sve veća cijena energenata i općenito neizvjesna ekonomska situacija.

Iz svega možemo još jednom zaključiti da tržište kriptovaluta vapi za strožom regulacijom, odnosno barem onakvom kakvu imaju tržište vrijednosnica i bankarstvo, a sve kako bi se smanjila mogućnost manipulacije.

I što će na kraju biti s kriptovalutama? - Ništa posebno. S obzirom da su postale samo još jedan financijski instrument, i dalje će dijeliti sudbinu s burzama i tržištem kapitala općenito. Kad se ekonomska slika popravi, uslijedit će novi bull run. Ukoliko ulažete u kriptovalute, svakako pratite burzovne indekse S&P500 (SPX), NASDAQ (NSDX) i Dow Jones (DJI), jer je njihova međuovisnosnost neizmjerna.