Popularna društvena mreža TikTok prešla je brojku od milijardu aktivnih korisnika mjesečno, objavili su iz ByteDancea, vlasnika TikToka. Kineska društvena mreža najbrže od svih društvenih mreža je dostigla brojku od milijardu mjesečno aktivnih korisnika, unatoč tome što se tvrtka praktički dvije godine bori s američkom administracijom koja je za mandata Donalda Trumpa, pokušala natjerati ByteDance da TikTok proda američkim tvrtkama.
U rujnu 2016., ByteDance je u Kini predstavio A.me, koji se naknadno preimenovau Douyin. Godinu dana kasnije, društvena mreža već je imala 100 milijuna korisnika, a u rujnu 2017. lansirana je verzija za internacionalno tržište pod nazivom TikTok. Iste godine ByteDance je preuzeo kineski startup Musical.ly i spojio njihovu društvenu mrežu s TikTokom. U samo 4 godine od globalnog predstavljanja, TikTok uspio je sakupiti milijardu mjesečno aktivnih korisnika. Iako je najbržerastuća društvena mreža, TikTok i dalje broji znatno manje korisnika od Facebookovih društvenih mreža. Prema podacima iz srpnja ove godine, kada je TikTok imao oko 730 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, najveće društvene mreže redom su bili Facebook (2,8 milijardi), YouTube (2,3 milijarde), WhatsApp (2 milijarde), Instagram (1,38 milijarde), Facebook Messenger (1,3 milijarde) te WeChat (1,24 milijarde).
Jedna od tajnih uspjeha TikToka ujedno je i razlog zbog kojeg se našao pod paljbom američke administracije. Naime, aplikacija prikuplja podatke o korisniku i o tome kako korisnik koristi aplikaciju (što gleda, što komentira, itd.), te ima algoritam koji na osnovu toga korisniku predlaže nova videa za gledat. TikTokov algoritam pokazuje se kao najpreciziniji od svih algoritama, ako pogledamo da je većina društvenih mreža kopirala značajku kratkih vertikalnih videozapisa i većina preko nekakvog "discovery" feeda pokušava korisniku predložiti što da gleda, no izgleda ne toliko efektivno kao što to radi TikTok.
Upravo je prikupljanje podataka jedne kineske tvrtke bio povod čitave sage oko TikToka, što u jednu ruku i ima smisla u kontekstu američko-kineskog tehnološkog rata.
