USB-C standardizacija neće riješiti problem. Naprotiv, mogla bi vam zakomplicirati život

Već smo u nekoliko navrata pisali o nadolazećoj direktivi EU komisije o standardizaciji punjača. Naravno, svi bismo željeli da postoji jedan standard za sve mobitele, tablete, laptope i srodne uređaje, no je li političkom odlukom to moguće postići?

Kao glavni razlog za uvođenje ove regulative, EU komisija navodi konstantno povećanje elektroničkog otpada, što je svakako opravdana bojazan, no upitno je u kojoj mjeri će direktiva uspjeti riješiti taj problem.

Radi se o tome da kod standardizacije postoji više faktora, a ne samo oblik utora, za što se EU komisija bori. Njima je bitno da svi uređaji imaju jednak utor, ali pritom zanemaruju ostale faktore. Jedan primjer su protokoli koje USB-C podržava. Tako kroz USB-C, osim prijenosa struje, možete imati Ethernet, Thunderbolt, prijenos videa, zvuka, podataka itd. Ako vaš USB-C utor u laptopu, recimo, ne podržava audio, već ga nudi putem 3.5 mm utora, tada nećete moći koristiti svoje USB-C slušalice.

Tu je još i problem USB-C klasifikacija, kao npr. USB 3.2 ili USB 4. Ukoliko vam treba brži prijenos podataka, kupit ćete odgovarajući kabel, kao i u prethodnom slučaju slušalice s odgovarajućim utorom.

Najveći problem svakako će se javiti kod standarda punjenja. Komisija je čak uspjela propisati da punjači moraju biti Power Delivery kompatibilni, no ostaje problem kablova, koji mogu, a ne moraju puštati jaču struju. Dakle, opet će se javiti potreba za drugim rješenjima.

Podsjetimo, EU komisija želi i da laptopi koriste USB-C standard, što mnogi priželjkuju još ostkad ga je Apple uveo u MacBook računala, no u najnovijoj generaciji je vratio MagSafe, koji je objektivno najbolji sustav punjenja prijenosnika ikad.

I na koncu, najzabavniji dio ove priče je što će regulativa na snagu stupiti 2024. godine, a do tada će mnogi protokoli biti zamijenjeni novima, što će opet stvoriti određene inkompatibilnosti.

I kad svi utori jednom budu izgledali isto, tek tada će korisnici nailaziti na probleme jer mnogi neće znati koji utor podržava koji protol, pa je moguća još veća konfuzija.

U svakom slučaju, namjera EU komisije je dobra, ali će u praksi biti teško izvediva, dok će na smanjenje elektroničkog otpada utjecati zanemarivo.

Cijela priča nalikuje na onu s ograničavanjem snage usisavača na 1400 W, kako bi se tobože racionalizirala potrošnja električne energije, ali s druge strane nije problem što mnogi električni automobili imaju izlaznu snagu 400 KW, da ne spominjemo problem odlaganja baterija.

Tako se nakon vrhnja i sira, i propisanog oblika rajčice, EU komisija još jednom pokazala u svom pravom svjetlu.

 
 
Najnovije recenzije
Najčitanije recenzije
Top teme
This site uses cookies to enhance your experience. By continuing to the site you accept their use. More info in our cookies policy.     ACCEPT