Nove tehnologije Top teme

Pogled iza zavjese: Intel u mobitelu



Intel je bez dvojbe kralj procesora za laptope i stolna računala, ali svoju prisutnost na mobilnim uređajima nikada nije značajno širio. Zanimljivo je da su čak i prodali svoju diviziju Xscale koja je posjedovala ARM licencu početkom 2006. godine – upravo kada se i revolucija na polju smartphone uređaja počela zakuhavati.

Od tada je Intel predstavljao nekoliko mobilnih platformi, redom:
 McCaslin (2007. godina)
 Menlow (2008. godina)
 Moorestown (2010. godina)

Sve ove platforme su sadržavale jednojezgreni Intelov (uglavnom Atom) procesor. Tehnologije izrade su kretale od 90nm, pa sve do 45nm u Moorestownu, dok su brzine varirale od 600 MHz, pa sve do 1 GHz.
No, bez obzira na brzine i tehnologije izrade koje su bile uz bok ostalim proizvođačima zasnovanima na ARM arhitekturi (Qualcomm, TI) Intel je imao jedan značajan nedostatak – potrošnju baterije. Ona je naime bila podosta veća od konkurencije zbog čega Intelovu arhitekturu nisu prihvatili glavni proizvođači mobitela. Osim povećane potrošnje energije, proizvođači mobitela također nisu "zagrizli" za Intelove platforme jer su zasnovane na x86 arhitekturi što bi stvorilo podosta problema u kompatibilnosti postojećih aplikacija.
Ipak, Google je u svoj Android OS unazad zadnje dvije godine ugradio podršku i za x86 arhitekturu, tako da je Intelu omogućio nešto lakši ulazak na tržište procesora za mobilne uređaje.

Nakon ove odluke, Intel je tijekom 2011. godine predstavio svoju novu platformu po nazivom Medfield, za koju je obećao drastično manju potošnju energije u usporedbi s prethodnim rješenjima.
Od najave pa do danas, izdano je nekoliko Medfield mobitela, od kojih je većinu izradio sam Intel. Ovi su uređaji uglavnom bili temeljeni na Androidu, no zbog ignoriranja velikih proizvođača takvi su uređaji praktički ostali nezapaženi.

Ipak, Motorola je početkom 2012. godine objavila partnerstvo s Intelom koje će dovesti do izdavanja više pametnih telefona, ali i tableta kroz nadolazeće godine.
S obzirom da je Motorola dugogodišnji korisnik ARM arhitekture, ali i tvrtka koja ima podosta iskustva u gradnji svojih mikroprocesora, pretpostavlja se da su dubinski snimili stanje najnovije Intelove platforme i zaključili da je ona jednako dobra (vjerojatno i bolja) od trenutnih ARM-ovih rješenja.

Nakon više od pola godine, iz Intela i Motorole su nam predstavili prvi plod njihove suradnje – RAZR i.


Prvi mobitel koji bi zbog svoje cijene, ali i specifikacije te dizajna, trebao širim masama predstaviti logo "Intel Inside" i na mobitelima.
Glavna karakteristika je stavljena na fluidno sučelje koje nudi Intelova platforma te neke naprednije mogućnosti kamere, kao što su instantno uključenje, snimanje 10 fotografija odjednom u punoj rezoluciji, hardverski HDR i iznimna kvaliteta zbog posebnog Intelovog ISP koprocesora. No kakav će tržišni uspjeh polučiti RAZR i, ostaje za vidjeti.

A što čini tu Medfield platformu?




Kroz uvodni dio teksta često smo spominjali pojam „platforma“. Iza nje se skriva skup čipova koji su postavljeni u jedan integrirani čip koji nazivamo i SoC (system on chip). Ukupna veličina Intelovog SoC-a je 12x12 mm, dok na sam procesor otpada površina od otprilike 8x8 mm. Srce SoC-a je svakako glavni procesor, a u slučaju Medfielda radi se o Intelovom Atom procesoru – Z2460.
Z2460 je jednojezgreni procesor, izrađen u 32nm tehnologiji, a sadrži 512kB L2 cachea i dvokanalno sučelje za DDR2 memoriju.
U sklopu SoC-a se nalazi i PowerVR SGW540 grafički koprocesor koji je svoje mjesto našao u nemalom broju procesora zasnovanih na ARM arhitekturi.

Iako je Z2460 jednojezgreni procesor, Intelova platforma podržava Hyper Threading. HT je implementacija istovremenog višedretvenog izvršavanja instrukcija koja omogućuje paralelizaciju računanja te je u svojem osnovnom principu dovoljno slična načinu rada višejezgrenih procesora, ali bi trebala biti donekle energijski efikasnija.



Procesor podržava više razina skaliranja frekvencija, pa su tako omogućene frekvencije od 100MHz do 2 GHz u koracima od 100MHz. Povećanje, odnosno smanjivanje frekvencije se događa u ovisnosti o opterećenju procesora. Maksimalna nazivna vrijednost procesora je tkz. vršno stanje u kojem procesor boravi vrlo kratko. Tako je na primjeru prethodno spomenutog Motorolinog RAZR i modela maksimalan iznos brzine procesora 1.7GHz, a 2 GHz postiže samo u iznimnim slučajevima punog opterećenja. Na sličan način rade turbo modovi na procesorima stolnih računala.


Prikaz potrošnje Medfield platforme


Potrošnja koju procesor ostvaruje prilikom pune brzine od 2GHz u je potpunosti u skladu s konkurentskim arhitekturama, dakle 1W prilikom punog opterećenja.

Kao što smo već konstatirali, Intel je u ovoj platformi izabrao PowerVR SGX 540 grafički čip kojeg već dulje vrijeme koristi i TI za svoju OMAP platformu. Intel je malo podigao frekvenciju rada procesora koja sada iznosi 400MHz, za razliku od 300MHz koja se inače koristi.
Bitno je napomenuti da je SGX540 sada već pomalo stariji čip, pošto su se u međuvremenu pojavila bolja i brža rješenja koja će Intel ugrađivati u novije uređaje.

Intel u sklopu SoC-a isporučuje i GSM/HSPA modem, ali obzirom na to da je Motorola pionir GSM tehnologije i već godinama ima svoja rješenja, koja uistinu i rade bolje od konkurencije, odlučila se ugraditi svoj modem umjesto Intelovog. Ovo je naravno izbor svakog budućeg proizvođača mobitela, a u slučaju da se netko odluči na Intelovo rješenje dobro je znati da ono podržava HDPA+, kao i LTE brzine.

Kao zaključak možemo navesti da je posljednja Intelova platforma u svakom slučaju dovoljno dobra i da se svakako može usporediti s ostalim rješenjima na tržištu, ali je ujedno i već pomalo zastarjela.
Qualcommov Krait je već u debelom zamahu i prema direktnoj usporedbi s Medfieldom ima puno bolje specifikacije i rezultate benchmark testova.
Ipak, Intel svoju platformu konstanto razvija. Uskoro će početi izrađivati i dvojezgrene procesore koji će se vrlo vjerojatno naći na nekom od budućih Motorolinih uređaja, pa smatramo da je prvi pravi Intelov "mainstream" uređaj – RAZR i u stvari samo pokazni, dok „prave stvari“ možemo očekivati sljedeće godine.