Uspon i pad Symbiana



U posljednjem kvartalnom financijskom izvješću Nokia je objavila da je njihov model 808 PureView posljednji smartphone kojeg pokreće Symbian, odnosno Nokia OS.

Nokia je svakako jedan od najznačajnijih proizvođača mobitela u povijesti. Taj epitet je prisvojila brojnim inovacijama među kojima je i koncept smartphonea, izradom prve trgovine mobilnih aplikacija, ali i konstantan napredak u kvaliteti kamera i još mnogo toga.

Ipak, bez obzira na nesporne velike i brojne inovacije, ovaj finski div posljednje četiri godine ima velikih poteškoća sa poslovanjem. Zašto je to tako?

Za mogući odgovor na ovo pitanje potrebno se vratiti na početak 21. stoljeća. Tada je velika većina posjedovala Nokijin mobitel. Symbian je bio OS odabira – kako za niži, jeftiniji segment, tako i za viši, odnosno skuplji segment mobilnih uređaja.

Povijest

Symbian je operacijski sustav kojeg je razvila tvrtka Psion početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Velika promjena se dogodila 1998. godine kada su se Psionu pridružili Ericsson, Motorola i Nokia kako bi oformili Symbian Ltd. Nakon ove promjene došlo je i do nastanka nekoliko Symbian platfomi:

-       S60 (Nokia, Samsung, LG)

-       UIQ (Motorola, Ericsson/Sony Ericsson)

-       MOAP (Fujitsu, Sharp)



Udruživanjem ovih kompanija došlo je do užurbanog rada i razvoja Symbian OS-a.

Što se S60 varijante Symbiana tiče – izdano je ukupno 4 verzije:

1)    S60 – 1 verzija

Inicijalna verzija OS-a je imala fiksnu podršku za ekran rezolucije 176x209 piksela. Najznačajniji predstavnik ove serije je svakako Nokia 7650, kao prvi mobitel s kamerom te kasnije modeli 3650, 6600 itd.

2)    S60 – 2 verzija

Druga verzija OS-a je donijela podršku za različite rezolucije ekrana – od 176x208 piksela, pa sve do 352x416 piksela. Glavni predstavnici ove verzije Symbiana su Nokia N90, N70, Siemens SX1...

3)    S60 – 3 verzija (3rd edition)

U trećoj verziji je došlo do velikih promjena koje su se manifestirale u procesu instalacije aplikacija. Svi programi koje su korisnici mogli instalirati morali su imati certifikat od registriranog developera. Ovo je dovelo do problema u eko sustavu Symbiana, jer su sve do tada napisane aplikacije postale nekompatibilne s novijim verzijama sustava.

4)    S60 – 5 verzija (5th edition)

Izdavanjem pete verzije, Nokia je preskočila četvrtu i time izašla u susret potrošačima iz Azije gdje se zbog praznovjerja broj 4 smatra nesretnim. Do 5. verzije, svi uređaji koji su radili na S60 OS-u su imali sučelje kojem su upravljalo gumbima. Peta verzije je donijela podršku za dodirne ekrane visoke rezolucije (640x360), a samim time i prve touchscreen Symbian mobitele. Prvi Nokijin S60 touch screen mobitel bio je model 5800 XpressMusic.

Sljedeća velika promjena u vlasničkoj strukturi Symbiana dogodila se 2008. godine kada je Nokia objavila kupovinu udjela Symbian Ltd. od ostalih tvrtki. Osim toga, Nokia je oformila i neprofitnu organizaciju Symbian Foundation koja nije sudjelovala u razvoja OS-a, ali je bila zadužena za promociju, kompatibilnost svih verzija softvera kao i za distribuciju izvornog koda operacijskog sustava.

Nakon toga Nokia je počela izdavati nove verzije Symbian OS-a s novim nazivima Symbian^3 te Anna i Belle.

Aplikacije

Aplikacije su ono što je Symbian OS-u obilježavalo od samih početaka. Naime, do tada se na mobitelima mogao koristiti samo ugrađeni softver, a koncept instalacije aplikacija treće strane je bio nepoznat pojam. No, za razliku od današnjeg vremena razvoj aplikacija je bio kompliciraniji i zahtijevao je neusporedivo više programerskog znanja. Ipak, Nokia je prva uvidjela da je koncept centraliziranog mjesta gdje se mogu skinuti nove aplikacije jako dobra stvar pa su početkom 2005. svi Symbian (S60) uređaji dolazili s aplikacijom "Download!" koja je bila prvi market za aplikacije.



                                           Različiti izgledi Symbian mobitela

No, obzirom na to da se Nokia nikada nije previše trudila poboljšati svoj market, a niti privući developere koji bi pisali nove aplikacije projekt je ubrzo neslavno propao.

Prekretnica

Tada je došla 2007. godina i Steve Jobs koji je predstavio iPhone – telefon koji je pokupio brojne kritike, ali i stekao auru uređaja koji je iz temelja promijenio definiciju mobitela kao i način interakcije s njima.



Steve Jobs s prvim iPhoneom

Nokia, ali i drugi veliki igrač tog vremena – Microsoft su se našli pred jednim velikim pitanjem koje je glasilo: trebamo li prilagoditi postojeće OS-ove kako bi bili konkurentni novom iOS-u ili izraditi potpuno novi operacijski sustav? Obje tvrtke su ipak odabrale prvo rješenje.

Windows Mobile je postao više "touch friendly", a Nokia je također pokušala prilagoditi svoj Symbian OS kako bi bio lakši za upravljanje prstima.




                                                               Nokia 5800 XM

ExpressMusic je bio prvi touch Symbian mobitel koji je imao i ponešto prilagođeno sučelje za upravljanje prstima, ali ono je i dalje bilo daleko od onog što je nudio iPhone.

Nadalje, Nokijina situacija se dodatno pogoršavala ulaskom Googlea u svijet smartphone OS-ova. Upravo predstavljeni Android OS je doradio Appleove izvorne ideje oko sučelja te donio na stol i mnoge nove stvari. Google i Apple su posebno poradili na zajednici developera kojima su maksimalno olakšali izradu aplikacija iznimno dobrom dokumentacijom i odličnim SDK-om. Programeri odjednom više nisu trebali biti eksperti kako bi izradili određenu aplikaciju, dok je kod Symbiana to i dalje bio slučaj.

Nokijin odgovor na ovo je bilo uvođenje Qt frameworka, uz veliku pogrešku koju su napravili u službenoj dokumentaciji. Naime, dokumentacija je bila iznimno konfuzna i fragmentirana tako da se developeri jednostavno nisu mogli snaći niti uvidjeti punu snagu novog Qt frameworka.

Dok je Nokia popravljala pogreške, veliki broj developera se okrenuo Androidu i iOS-u gdje su visoko kvalitetne aplikacije izrađivane iznimno velikom brzinom što je u konačnici dovelo do velike prednosti ova dva OS-a nad Symbianom.



Osim developera, korisnici su također bili pred izborom. Odabrati loše prilagođeno sučelje, koje je u osnovi zamišljeno za klasičnu interakciju tipkama ili novo kojem je glavna ideja razvoja bila jednostavnost korištenja i uporaba što većeg broja aplikacija. Jasno, korisnička baza se ubrzo okrenula ovom drugom.

Za razliku od Nokije, Microsoft je nakon predstavljanja iPhonea imao tek nekoliko pokušaja nadogradnje svog Windows Mobile OS-a. Srećom, s tim nadogradnjama su ubrzo stali te se posvetili izradi novog operacijskog sustava kojem će kao i konkurentskim proizvodima glavna ideja biti jednostavnost korištenja.

Stephen Elop

Microsoft je predstavio svoj novi OS, nazvan - Windows Phone 7 u 2. mjesecu 2010. godine koji je korisnicima postao dostupan tijekom 10. mjeseca iste godine.

U tom vremenskom razdoblju, a obzirom na rastuću krizu u Nokiji, dotadašnja uprava je smijenjena, a na čelo dolazi – Stephen Elop.



Stephen Elop

Elop je, između ostalog, radio i u Microsoftu gdje je bio predsjednik poslovne divizije te je svakako imao informacije i o razvoju samog Windows Phone OS-a.

Nedugo nakon stupanja na funkciju poslao je interni e-mail zaposlenicima Nokije u kojem je istaknuo da Nokia nema odgovor niti na iPhone koji je bio predstavljen prije 3 godine, ali niti na tada sve jači Android OS te je proglasio Symbian mrtvom platformom koja više ne zadovoljava niti korisnike, niti developere.

Nedugo nakon tog dopisa, objavljena je suradnja između Microsofta i Nokije koja je uključivala gašenje vlastitih OS-ova (Symbian, MeeGo) i orijentaciju prema novom Microsoftovom OS-u.

Zanimljivo je da je Nokia N9 – jedini Nokijin MeeGo uređaj izdan u tom periodu dobio izrazito dobre kritike.

Prvi Windows Phone 7 uređaj iz Nokie bila je Lumia 800, dizajnom skoro identična modelu N9.

Zaključak

O tome je li Elopova odluka bila ispravna još će se dugo raspravljati. No Nokiji svakako nije pomogao njegov e-mail o gašenju Symbiana, jer je u to vrijeme prodaja smartphoneova na toj platformi išla i više nego dobro. Ovaj e-mail je indirektno utjecao na ogroman pad prodaje Symbian smartphoneova što je Nokiju dovelo u nezavidan položaj.

Ipak, u to vrijeme je Nokia imala dovoljno novčanih rezervi da u potpunosti preradi svoj Symbian OS kako bi bio još efikasniji, moderniji i lakši za uporabu. Također treba uzeti u obzir da je u tom trenutku postojao nemali broj aplikacija koje su jednostavnim prilagodbama od strane developera mogle biti i prerađene za neki novi Symbian.

No, Elop se odlučio na drugačiju strategiju – odbacivanje branda, cjelokupnog eko sustava, pa čak i odbacivanje dijela korisnika koji su nedavno kupili neki novi Symbian smartphone, a ostavljeni su bez veće podrške u vidu daljnjih nadogradnji sustava. I to sve za jednu potpuno nesigurnu budućnost u Windows Phoneu.

Elop se oslonio na dogovor s Microsoftom prema kojem će isplatiti Nokiji nešto preko 1 milijarde dolara u narednih 5 godina, a sukladno njemu Nokia se obavezala na plaćanje licenci za svaki prodani WP mobitel. Također je računao i na eko sustav koji će Microsoft sam razviti i reklamirati te na velik broj developera koji za razvoj WP aplikacija imaju otprije poznat programski jezik i razvojno okruženje. Hoće li to uspjeti, vidjet ćemo....

Prema samim bivšim zaposlenicima u Nokiji, najveći problem kompanije je bila iznimna sporost i nedostatak vizije u kojem se smjeru industrija kreće. Ovaj pristup je bio održiv kada nije bilo puno konkurencije, ali stupanjem na scenu Applea i Googlea Nokia je doživjela krah.

Jesu li Download! aplikacija ili Qt framework mogli jamčiti uspjeh? Vjerojatno ne, no barem su svi sastojci za uspjeh bili prisutni. No nažalost, Nokia je prekasno uvidjela važnosti koje takve stvari nose.

Sada im je fokus okrenut prema razvoju hardvera, a za softverski dio priče se brine  softverski gigant – Microsoft. Nokia svakako zna i umije napraviti odličan hardver, kao i Microsoft softver što znači da ponovno imamo sve sastojke za uspjeh u igri pa možemo opet ponoviti - vidjet ćemo hoće li uspjeti…