Ako ste u posljednje vrijeme imali osjećaj da je YouTube postao pretrpan čudnim, besmislenim ili očito generičkim videozapisima, niste umislili. Nova analiza potvrđuje zabrinjavajući trend: algoritmi najveće video platforme na svijetu sve više favoriziraju sadržaj niske kvalitete generiran umjetnom inteligencijom.
Fenomen koji korisnici kolokvijalno nazivaju "AI slop" (u slobodnom prijevodu: AI smeće) prestao je biti rubna pojava i postao dominantna sila na YouTube Shortsima. Prema najnovijem istraživanju platforme za uređivanje videa Kapwing, više od 20 posto sadržaja na Shortsima spada u kategoriju "nemarnog, niskokvalitetnog sadržaja" stvorenog isključivo u svrhu manipulacije algoritmom i prikupljanja pregleda.
Još je alarmantniji podatak da čak 33 posto pregledanih videa spada u kategoriju takozvanog "brainrota" (doslovno: truljenje mozga) – kompulzivnog, često besmislenog sadržaja koji je velikim dijelom također generiran pomoću AI alata.
Što nam algoritam servira?
Kako bi osigurali objektivnost podataka, istraživači iz Kapwinga nisu se oslanjali na personalizirane preporuke na temelju prijašnjeg ponašanja. Umjesto toga, kreirali su potpuno novi YouTube račun kako bi simulirali iskustvo korisnika bez povijesti gledanja, čime su dobili presjek onoga što YouTube trenutačno smatra relevantnim.
Rezultati su bili indikativni. Bilo je potrebno pregledati samo 16 videa prije nego što je algoritam servirao prvi komad AI smeća. Nakon toga, brana je popustila. Od prvih 500 pregledanih Shorts videa, 104 videa (21%) identificirana su kao niskokvalitetni AI generirani sadržaj, a 165 videa (33%) kategorizirano je kao "brainrot".
Ovi podaci sugeriraju da, u nedostatku personaliziranih signala, YouTubeov algoritam po defaultu gura korisnike prema ovakvoj vrsti sadržaja.
Tko to gleda i tko na tome zarađuje?
Analiza je obuhvatila 100 najpopularnijih YouTube kanala u svakoj zemlji, koristeći alate za analitiku društvenih mreža kako bi se procijenili pregledi, pretplate i prihodi.
Geografska raspodjela publike donosi iznenađenja. Španjolska se pokazala kao najveći potrošač ovakvog sadržaja, s više od 20 milijuna pretplatnika na kanalima koji generiraju AI sadržaj u trendingu. Na drugom mjestu nalazi se Egipat, dok su Sjedinjene Američke Države treće.
Naravno, pravi motiv iza ove hiperprodukcije je novac. Istraživanje je izdvojilo indijski kanal "Bandar Apna Dost" kao najpopularniji AI kanal. S nevjerojatnih 2,07 milijardi pregleda, procjenjuje se da ovaj kanal godišnje generira oko 4,25 milijuna dolara prihoda.
Začarani krug algoritma i profita
Razlog naglog porasta ovakvog sadržaja je jednostavna ekonomska računica. Za kreatore, AI generatori znače drastično smanjenje troškova i vremena proizvodnje – sadržaj se može štancati automatski, uz minimalan ili nikakav trošak.
S druge strane, YouTubeov algoritam dizajniran je da maksimizira angažman. Budući da korisnici iz dosade, znatiželje ili navike doista gledaju te videe, algoritam ih prepoznaje kao "popularne" i dodatno ih promovira. Time se stvara povratna sprega u kojoj platforma nagrađuje kreatore za stvaranje digitalnog šuma.
Iako platforme poput Mete (Facebook, Instagram) i Pinteresta uvode oznake za AI sadržaj, a napredni modeli poput Googleovog Geminija mogu detektirati umjetno stvorene videe, rješenje problema nije na vidiku. Sve dok postoji publika koja konzumira "digitalni šum" i dok platforme to financijski nagrađuju, "AI slop" neće nestati, postat će samo sofisticiraniji.
