Umjetna inteligencija uskoro bi mogla potrošiti više energije nego rudarenje Bitcoina. Nova analiza koju je izradio Alex de Vries-Gao, istraživač s nizozemskog Sveučilišta Vrije Universiteit Amsterdam, upozorava da bi do kraja 2025. godine AI tehnologije mogle trošiti gotovo polovicu ukupne energije koju koriste globalni podatkovni centri.
Prema analizi objavljenoj u časopisu Joule, već danas umjetna inteligencija troši gotovo petinu ukupne energije podatkovnih centara. Iako precizne podatke nije lako dobiti zbog nedostatka transparentnosti tehnoloških kompanija, istraživači procjenjuju potrošnju na temelju proizvodnje specijaliziranih AI čipova. Unatoč poboljšanjima u učinkovitosti, ukupna potrošnja raste zbog stalnog povećanja veličine i složenosti AI modela.
De Vries-Gao, poznat po istraživanjima potrošnje energije u kripto-rudarenju, vidi sličnosti između rudarenja Bitcoina i širenja AI tehnologije. Obje industrije karakterizira pristup „što veće, to bolje“, što dovodi do ubrzane izgradnje novih podatkovnih centara. Primjerice, u SAD-u se zbog AI tehnologija već planira gradnja novih elektrana na plin i nuklearnih reaktora.
Prema procjenama, specijalizirani hardver za AI tijekom prošle godine potrošio je otprilike jednaku količinu električne energije kao cijela Nizozemska. Do kraja 2025. godine, potrošnja bi se mogla približiti energetskim potrebama Velike Britanije, dosegnuvši čak 23 GW.
Iako brojne tehnološke kompanije u svojim izvješćima o održivosti ističu ciljeve smanjenja emisija, često ne navode detalje vezane konkretno uz AI. De Vries-Gao smatra da bi transparentnije izvještavanje značajno olakšalo upravljanje ovim problemom.
Tehnološki sektor suočen je s dilemom – nastaviti s praksom stvaranja sve većih AI modela ili se prebaciti na energetski učinkovitije pristupe. No čak i veća energetska učinkovitost ne garantira smanjenje ukupne potrošnje jer bi rast korištenja mogao poništiti uštede energije (tzv. Jevonsov paradoks).
