Je li pretjerano reći da se internet promijenio? Osobno smatram da nije. Također, prema novom istraživanju koje je analizirao Wired, promjena nije tekla onako kako su mnogi predviđali ili priželjkivali. Umjesto kaotičnog vala lažnih vijesti i dezinformacija koji bi u kratkom roku urušio povjerenje korisnika, AI generiran sadržaj, poznat i kao "AI slop", Internet mijenja na suptilniji i na dugoročno možda opasniji način.
Pojam "AI slop" 2025. su rječnici Merriam-Webster, Macquarie i American Dialect Society proglasili riječju godine. Označava sadržaj kojeg je iznjedrila generativna umjetna inteligencijja bez stvarne vrijednosti, originalnosti ili provjere. Beskonačno ponavljanje, povšrni prikazi, fabricirane priče i lažne emocije, stvorene da bi privukle klikove. ovo, naravno , nije nova pojava, ali razina pristupačnosti AI alata poput generatora videa i teksta učinila je masovnu produkciju takvog sadržaja trivijalno jednostavnom i ekstremno jeftinom.
Prema istraživanju CNET-a, 94 posto odraslih korisnika društvenih mreža u SAD-u smatra da redovito nailazi na AI generirani sadržaj, ali svega 11 posto ga doživljava korisnim ili zabavnim. Samo ta brojka govori doboljno: korsinici prepoznaju AI slop, a ga opet ne mogu izbjeći.
Najintrigantnija činjenica nije da AI sadržaj širi laži, nego da vas čini lažno sretnim, ili u najmnju ruku, zadovoljnim. Studija objavljena u časopisu Science 2026. analizirala je odgovore 11 vodećih AI modela i otkrila da AI gotovo konzistentno daje validacijisku povratnu informaciju u smislu da potkrpljuje korisnike umjesto da ih korigira, i to čak 50 posto češće od stvarnih ljudi.
Na praktičnoj razini to znači da internet sve više postaje prostor u kojemu AI sadržaj potvrđuje ono što korisnici žele čuti, a ne ono što je istinito. Istraživanja su pokazala da korisnici koji komuniciraju s takvim "uslužnim" AI robotima postaju manje voljni ispravljati greške i izgledaju uvjereniji u vlastitu ispravnost, a paradoksalno, baš taj AI ocjenjuju kvalitetnijim i vjerojatnijim za daljnje korištenje.
Na razini tražilica velika bitka je u tijeku. Google je kroz niz ažuriranja sustava počeo sustavno devalorizirati stranice koje masovno generiraju AI sadržaj bez jasnog ljudskog nadzora. Naglasak se pomiče prema konceptu E-E-A-T (iskustvo, stručnost, autoritet, povjerenje) koji algoritmima pomaže razlučiti stvarni stručni glas od jeftine AI replikacije.
Najvidljiviji učinci AI slopa ne događaju se na news portalima nego upravo na platformama poput Facebooka, Reddita i YouTubea. Na Redditu, koji se tradicionalno promovira kao "najautentičnije mjesto na internetu", moderatori bilježe lavinu AI generiranih postova, od isprovociranih osobnih priča do politički motiviranih sadržaja namijenjenih raspirivanju sukoba. Istraživači sa Sveučilišta Cornell opisali su trostruku prijetnju AI slopa: jeftin je, te preplavljuje i mijenja norme.
Posebno ranjivi su stariji korisnici interneta. Na Facebooku, gdje korisnici stariji od 55 godina čine gotovo četvrtinu publike, prevaranti koriste AI alate za lažne humanitarne kampanje, fabricirane krize i emocionalno manipulativne sadržaje. Gubitak povjerenja nije samo individualan. On je infrastrukturni problem koji mijenja sam način na koji korisnici pristupaju informacijama.
Djeca su posebno izložena, upozoravaju istraživači. YouTube kanali s AI generiranim sadržajem za djecu objavljuju novu epiozdu nevjerojatnom brzinom, a pedagozi i neuroznanstvenici upozoravaju da, takav sadržaj na djeci čiji mozgovi tek rastu, može imati znatno teže posljedice. Umjesto potencijalne atrofije, može doći do tzv. stunting efekta, odnosno smanjenog razvoja kognitivnih kapaciteta.
Pravo pitanje, na koncu, nije "hoće li AI uništiti internet", nego: hoćemo li graditi sustave koji nagrade kvalitetu ili one koji nagrađuju brzinu i količinu bez odgovornosti?
