Tijekom nedavnog gostovanja na BlackRockovom infrastrukturnom samitu u SAD-u, izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman ponudio je iznenađujuće jasnu, ali i pomalo zastrašujuću viziju budućnosti umjetne inteligencije. U razgovoru s novinarima, Altman je izjavio kako tvrtka vidi budućnost u kojoj je inteligencija komunalna usluga, baš poput struje ili vode, koju će ljudi kupovati putem svojevrsnog brojila.
Ovakva izjava neizbježno priziva distopijsku sliku društva u kojem si netko doslovno ne može priuštiti platiti svoj mjesečni "račun za inteligenciju". Altman je dodatno proširio ovu ideju, tvrdeći da njegova tvrtka duboko vjeruje u obilje inteligencije te je, posudivši staru i pomalo neuspjelu frazu iz energetske industrije, poručio kako inteligencija u budućnosti mora postati "previše jeftina da bi se mjerila".
Korištenje usporedbi s troškovima energije prilično je hrabar potez za Altmana, ponajviše zato što je upravo neuspjeh u postizanju te jeftine energije pretvorio širenje umjetne inteligencije u bolnu točku za građane koji imaju nesreću živjeti u blizini ogromnih podatkovnih centara. Tvrtka koju vodi, kao i cijela industrija čijim je postao zaštitnim licem, izravno su odgovorni za vrtoglavi rast cijena energije diljem SAD-a. U suštini, Altmanova poanta svodi se na jednostavnu računicu ponude i potražnje. AI tvrtke trenutno žive od prodaje "tokena", odnosno jedinica koje modeli koriste za obradu i generiranje podataka. Kako potražnja nezaustavljivo raste, računalna moć postaje ograničena, što znači da će tvrtke morati ili naplaćivati više po jedinici ili naprosto neće moći ispuniti zahtjeve tržišta.
Kako bi se izbjegao scenarij u kojem pristup umjetnoj inteligenciji dolazi uz astronomski račun, potrebno je brzo i agresivno širenje procesorske moći, što samo po sebi nipošto nije jeftino. Iako su OpenAI i druge konkurentske tvrtke pristale preuzeti teret energetskih troškova za ove megaprojekte, financiranje same izgradnje novih podatkovnih centara počinje izgledati prilično klimavo. Jasan dokaz tome je i nedavna odluka OpenAI-ja da zbog problema s financiranjem odustane od planiranog širenja svog masivnog projekta Stargate u Teksasu.
Slušajući Altmana kako sugerira da bi inteligencija trebala postati komunalna usluga, teško je ne prisjetiti se ranijih komentara koje su on i financijska direktorica OpenAI-ja Sarah Friar uputili američkoj vladi, tražeći da država u suštini jamči za njihova golema ulaganja. Friar je tada izjavila kako očekuje federalnu "sigurnosnu mrežu" koja bi tvrtki jamčila mogućnost financiranja te brzorastuće infrastrukture, dok je Altman u odvojenom nastupu dodao kako smatra da će, s obzirom na očekivani ekonomski utjecaj umjetne inteligencije, vlada na kraju morati uskočiti kao "osiguravatelj u krajnjoj nuždi". Iako su čelnici kasnije ublažili te izjave i odbacili sugestije da ih država tretira kao tvrtke koje su "prevelike da bi propale", čini se da Altman sada ponovno koketira s tom idejom, samo na nešto suptilniji način. Nazivajući inteligenciju komunalnom uslugom, on prešutno priznaje da će ona morati biti subvencionirana od strane države, baš kao i ostale javne usluge, samo je taj ključni detalj vješto izostavio iz svog javnog izlaganja o budućnosti.
Sada još jednom dolazimo do zaključka da se umjetne inteligencije, kao takve ne treba bojati, za razliku od njihovih inkasatora za režije, poput Altmana.
