Nakon spektakularne propasti druge po veličini kripto mjenjačnice na svijetu, FTX-a, i 10 milijardi dolara u raznim tokenima koje su nestale s računa korisnika, mnogi su se s pravom zapitali kakva je sudbina ovog biznisa i kriptovaluta općenito.
Nakon što je CZ, direktor i vlasnik Binancea (daleko najveće kripto mjenjačnice) u nekoliko tvitova razotkrio ponzi-shemu Sama Bankman-Frieda i njegovog FTX-a, počelo se postavljati pitanje koliko ove institucije zapravo imaju rezervi.
Prvi je ruku podignuo upravo CZ, hvaleći se milijardama dolara u Bitcoinima, Tetherima, fiat dolarima i drugim valutama koje drži u rezervi, što je za svrhu trebalo imati smirivanje tržišta i daljnji pad vrijednosti svih kriptovaluta. Nakon njega, istu praksu su počele provoditi i druge mjenjačnice, što je na prvi pogled vratilo povjerenje, s obzirom na dobrovoljno pristajanje na transparentnost poslovanja.
Međutim, ono što Binance i ostali nisu pokazali, je druga, tj. dugovna strana bilance, a to znači da nikakvi deseci milijardi dolara, bilo u fiat ili kriptovalutama na strani aktive ne znače ništa, dok ne vidimo koliki su im dugovi, odnosno koliko su ta sredstva kolaterizirana. Drugim riječima, svaki Bitcoin ili USDT na računu može krasiti Proof-of-reserves listu određene mjenjačnice, no ukoliko ne vidimo jesu li oni korišteni kao zalog za kredite ili investicije, zapravo su bezvrijedni.
Drugi problem je što skoro sve velike mjenjačnice određeni dio rezervi drže u vlastitim kriptovalutama. Tako Binance ima prilično veliku rezervu BNB tokenima, koje sutra mogu izgubiti svu svoju vrijednost ako se pokaže da su služili kao okosnica poslovanja. Upravo takvo napuhivanje balona je presudilo FTX-ovoj kriptovaluti FTT, nakon što je Binance odlučio prodati veliku količinu koju je hodlao. Podsjetimo, Binance je bio u pregovorima oko preuzimanja FTX-a, no nakon što su se u cijelu priču umiješali regulatori, odustao je, a cijena FTT-a se strmoglavila, nakon čega su korisnici počeli povlačiti sva svoja sredstva s FTX-a, što je na kraju rezultiralo urušavanjem cijele platforme. Kasnije je utvrđeno da je Bankman prilično puno trošio i vodio raskalašeni život na grbači svojih klijenata, budući da je od 10 milijardi dolara bilance, samo jedna bila knjižena kao imovina, dok je ostalih 9, ili potrošeno, ili su poslužile kao kolateral za druge dubioze.
Da ne bi bilo zabune, ova situacija se u suštini ne razlikuje puno od one kad su banke u pitanju. Nijedna banka nema toliko novca da može odjednom isplatiti sve ulagače. Njihov modus operandi se temelji na korištenju upravo novca štediša i poslovnih klijenata te njegovim ulaganjem u treće poslove. No, razlika je u tome što banke imaju propisanu obveznu pričuvu i pod stalnim su nadzorom centralnih banaka država, dok je situacija s kripto mjenjačnicama daleko od toga, s obzirom na praktički nepostojeću regulaciju.
Najnovija epizoda sada dolazi iz samog Binancea, koji je zbog svog tržišnog udjela, ali i očite umiješanosti CZ-a u krah FTX-a, pod povećalom javnosti. U proteklih nekoliko dana mnogi klijenti su počeli povlačiti svoj novac s računa u ovoj mjenjačnici, a brojka je u jednom trenutku dosegla tri milijarde dolara. To je, naravno, daleko od onoga što je prikazano kao rezerva, no vidljivo je da je prisutan strah.
Binance je ovu prvu epizodu povlačenja sredstava izdržao, jer barem za sada nema informacija o problemima s isplatama, no znakovito je da revizorska kuća Mazars danas sa svoje službene stranice uklonila Binanceov Proof-of-reserves, pa je zbog ukupne situacije došlo do daljnjeg pada vrijednosti kriptovaluta. Cijena Bitcoina u trenutku objave ovog teksta iznosila je oko 16.800 dolara, a analiza i grafovi pokazuju da bi u relativno kratkom roku mogla pasti na 15.000. Ovdje svakako treba još jednom napomenuti da pad cijene kripta nije vezan isključivo uz širenje straha od propasti najveće kripto mjenjačnice, već i činjenice da ni na američkim burzama ne cvjeta cvijeće. Naime, cijena Bitcoina u stopu slijedi graf koji iscrtava SP500 burzovni indeks, a on je također već dugo u bear marketu.
Ukoliko Binance u nekom trenutku suspendira povlačenje sredstava, to će značiti da je postao nelikvidan, odnosno da ne može izdržati pritisak. Prije nego što su kriptovalute uopće postojale, ovakva situacija se nazivala Run-on-the-bank, ili u slobodnom prijevodu – juriš na banku, kad bi neka od njih upala u probleme, pa čak i ako bi se o tome samo pojavile glasine. Slična situacija je 1908. godine uzrokovala prvi veliki krah na Wall Streetu, o čemu smo već pisali u ovoj rubrici, a kad su veće banke završile proces preuzimanja manjih, što im je očito bio cilj, došlo je i do totalnog sloma burze, nakon čega je uslijedila Velika depresija.
Kako će završiti priča s Binanceom, u ovom trenutku ne znamo, ali svakako savjetujemo oprez.
Binance ovdje ima još jedan potencijalni problem, a to je vlastiti stablecoin BUSD, koji je također prikazan kao rezerva, ali dokazi o pokriću su manjkavi. Podsjetimo, stablecoini su kriptovalute koje se ne rudare, nego "mintaju". Isto su temeljene na blockchain tehnologiji, ali svaki dolar za koji se "veže" trebao bi imati pokriće u nekoj drugij vrijednosti. Ne tako davno smo svjedočili urušavanju UST stablecoina, koji nije imao nikakvo pokriće osim algoritma, a za sobom je povukao i Luna token.
Isto tako ne znamo kakav je horoskop drugih kripto mjenjačnica, pogotovo onih koje rudare vlastite tokene i prodaju ih na tržištu. Također, trenutna svjetska gospodarska kriza nikom ne ide na ruku, osim možda grupici najvećih manipulatora i špekulanata, tako da je ispravno očekivati nove padove i općenito nove probleme. S obzirom da je tržište u velikoj mjeri neregulirano i manipulirano, u zadnjih nekoliko mjeseci uočeno je nekoliko valova kapitulacije velikih ulagača u kriptovalute, a slično se događa i rudarima, koji u ovakvoj situaciji jedva spajaju kraj s krajem. Naravno, opstat će oni s najvećim rezervama, dok će manji u nekom trenutku također kapitulirati zbog neodrživosti poslovanja.
Što se Bitcoina i općenito jačih kriptovaluta tiče, one neće nestati, ali će svakako trebati proći neko vrijeme za povratak pozitivnog trenda. To će svakako ovisiti i o stanju na burzama te ostalim tržištima vrijednosnica, koje trenutno sve više tonu zbog agresivnog povećanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka zbog suzbijanja inflacije, a posebice američkog FED-a.
