Top teme Aplikacije

EU priprema zakon za masovno nadziranje chat aplikacija

Europska unija se priprema za uvođenje novog zakona o masovnom nadzoru komunikacije građana preko interneta, i to čak putem End-to-end kriptiranih aplikacija. Podsjetimo, End-to-end enkripcija znači najviša trenutno dostupna razina sigurnosti i otpornosti na špijuniranje, praćenje komunikacije i cyber napade. Razgovori putem servisa kao što su WhatsApp i Signal vidljivi su samo sudionicima.

No, ako najnovija EU regulativa prođe potrebnu proceduru, to bi se uskoro moglo promijeniti.

Naime, ovaj prijedlog zakona prvi put je predstavljen 2022. godine, a ovih dana je na red došla sljedeća instanca u spomenutoj proceduri. Prema prijedlogu, sva komunikacija putem chat aplikacija masovno bi se nadzirala putem posebnog softvera, a predlagatelji i zagovornici zakona to pravdaju potrebom za sprečavanje seksualnog zlostavljanja djece. To znači da bi svaka rečenica, fotografija, video isječak ili bilo koji dokument, mogli biti nadzirani od strane vlasti. Zakon bi se implementirao na način da se vlasnike chat aplikacija prisili da instaliraju spomenuti softver na svojim serverima i podatke učine dostupnima nadležnim tijelima.

Ovo automatski implicira kraj End-to-end enkripcije, što znači i dodatno povećanje rizika od napada hakera i općenito malicioznog softvera koji krade osobne podatke, komentirala je Meredith Whittaker, predsjednica uprave Signala, prenosi The Verge. Ukoliko ovaj zakon zaista zaživi, Signal će prestati funkcionirati u Europskoj uniji, dodala je.

Iz Mete, krovne kompanije WhatsAppa, za sada nema komentara, no za očekivati je kako će se i oni javiti u nekom razumnom roku.

Protivnici ovog zakona u Europskom parlamentu navode da se njime krše temeljne slobode građana, odnosno da im se zakidaju osnovna prava na privatnost. Pridružilo im se i nekoliko odbora EU parlamenta koji iskazuju svoje zaprepaštenje predloženim zakonom, a jedan od njih je i Patrick Breyer.

Nesporno je da zaštita djece uistinu iznimno važna stvar, no upitno je li ona jedini, odnosno glavni razlog za prisilno masovno praćenje komunikacije građana.

Svima nama ovo sada otvara mnoga pitanja za koja prije nekoliko godina nismo mogli ni sanjati da ćemo ih postavljati.