Pitanje sigurnosti 5G tehnologije i prisutnosti kineskih dobavljača na europskom tržištu ponovno je u središtu pozornosti. Dok Europska unija aktivno traži načine za "uklanjanje" tvrtki koje označava kao „dobavljače visokog rizika” iz svoje telekomunikacijske infrastrukture, globalna asocijacija mobilne industrije GSMA (Global System for Mobile Communications Association) upozorava na visoku cijenu takvog poteza i sugerira nastavak suradnje. Podsjetimo da
Finacijski udar na europsku telekomunikacijsku mrežu
Europsko tržište telekomunikacija prolazi kroz razdoblje strukturnih promjena, pri čemu digitalna infrastruktura postaje okosnica gospodarskog razvoja. U nastojanju da pojača "sigurnost", Europska komisija postrožila je regulatorni okvir te zatražila od zemalja članica postupno isključivanje kineskih 5G rješenja, ponajprije onih tvrtki Huawei i ZTE.
Međutim, analitički ogranak GSMA Intelligence u svom najnovijem izvještaju navodi da bi strategija „uklanjanja i zamjene” postojeće opreme mogla ozbiljno ugroziti financijski rast i stabilnost europskog telekomunikacijskog sektora.
Prema procjenama GSMA, potpuno uklanjanje opreme tvrtke Huawei stajalo bi Europsku uniju oko 35 milijardi eura. Zbog ovako visokih troškova, mnoge države članice EU-a za sada ne poduzimaju konkretne korake prema zabrani i zamjeni opreme kineskih dobavljača u svojim nacionalnim mrežama.
"Sigurnosni rizici" nasuprot ekonomskoj realnosti
Iz udruženja GSMA napominju kako je njihovo istraživanje provedeno s ciljem pružanja čvrstih i neovisnih podataka koji bi pomogli u daljnjim raspravama između zakonodavaca i telekomunikacijskog sektora o budućnosti europske digitalne infrastrukture.
S druge strane, Europska komisija svoju odluku temelji na "sigurnosnim procjenama". Prema stajalištu EU-a, 5G rješenja kineskih proizvođača potencijalno sadrže sigurnosne propuste koji bi mogli "omogućiti neovlašteni pristup osjetljivim podacima ili čak nadzor od strane kineskih vlasti", što se smatra izravnom prijetnjom kritičnoj infrastrukturi Unije.
Podsjetimo, EU je ovakve klasifikacije počela koristiti tek nakon što je prva Trumpova administracija uvela sankcije kineksim kompanijama Huawei i ZTE. 2019. godine, pod izlikom da bi njihovi mobilni uređaji i infrastruktura "mogli biti korišteni za špijuniranje", Politički pritisak Washingtona koji je uslijedio, rezultirao je sličnom mišljenju u pojedinim članicama Euroske unije. Ni dan danas, ni SAD ni EU nisu ponudili konkretne dokaze za svoje tvrdnje.
