Kad su početkom prošlog desetljeća u Europi komercijalno startale prve 3G mreže, omogućavale su brzine prijenosa podataka u downloadu do 384 Kbps, da bi vremenom evoluirale i danas podržavaju najviše teoretskih 42 Mbps i to samo na onim područjima gdje je prisutna HSPA+ DC nadogradnja.
4G, odnosno LTE mreže kod nas su u rad krenule 2012. godine i tada su podržavale brzine downloada do 75 Mbps, da bi ove godine bile nadograđene i sada šibaju do teoretskih 150 Mbps. S obzirom na samu bit ove tehnologije, koja je sadržana i u imenu (Long Term Evoluiton), LTE će vremenom ostvariti još veće brzine, a već sada s radom počinju mreže koje podržavaju brzine do 450 Mbps (LTE Cat. 9).
Prema danas objavljenim informacijama koje dolaze iz Koreje, buduće 5G mreže će u početku podržavati brzine manje od 1 Gbps, no vremenom će i one sasvim sigurno biti ubrzane. Ono što je pak kod 5G mreža važnije, jest podrška za puno širi spektar uređaja za nadolazeću Internet Of Things (IoT) eru, koju bi trebalo obilježiti spajanje na internet velikog broja manjih napravica poput alarma, hladnjaka, TV uređaja, satova i sl.
U ovom trenutku je zapravo nemoguće predvidjeti koji i kakvi će uređaji uopće postojati za pet godina, za kada se predviđa početak rada 5G mreža. Prema ITU organizaciji, 5G infrastruktura će podržavati brzine do 20 Gbps, a prve eksperimentalne mreže očekuju se 2018. godine.
