Microsoft je nedavno prezentirao brojke koje govore o gubitku od oko 900 milijuna dolara zbog preambicioznog plana prodaje Surface tableta. Zbog njega je Microsoft izradio velik broj uređaja koji sada stoje u skladištima, neprodani te samim time generiraju spomenut iznos gubitka.
Osim malog interesa korisnika, problem možda leži i u tome što Microsoft za licenciranje Windowsa 8 RT od proizvođača hardvera traži oko 85 dolara. Ovaj iznos je skoro dvostruko veći od troškova koje ti proizvođači imaju s licencom za Androida.
Ali, kako je to sve krenulo...
Nedugo nakon predstavljanja izvornih Windowsa 8, Microsoft je podijelio programski kod u dvije verzije. Prva se zvala Windows 8, a druga "Windows on ARM". Prva je bila namijenjena desktop računalima, odnosno prijenosnicima pokretanim procesorima zasnovanim na x86 arhitekturi, dok je druga – "Windows on ARM" verzija bila namijenjena za uređaje koje pokreću ARM procesori. Ova druga verzija je u Microsoftu zamišljena kao oslabljen Windows OS koji će se pokretati na ARM uređajima štedeći time dragocjenu energiju.
Zbog drugačije arhitekture proceosra Windows on ARM verzija ne može pokretati aplikacije pisane za "obične" Windowse, već je ograničena na aplikacije koje se nalaze u Microsoftovom Storeu, koje kao i kod Appleovog Storea moraju biti autorizirane.
Windows on ARM je kasnije preimenovan u naziv koji i danas poznajemo - Windows RT. RT u ovom imenu označuje "Windows Runtime" i predstavlja aplikacijsku arhitekturu Windows 8 operacijskog sustava koja omogućuje pokretanje aplikacija pisanih u C++/C#/VB.NET programskim jezicima. Aplikacije koje koriste ovu arhitekturu nazivaju se i Windows Store aplikacijama (odnosno izvorno Metro aplikacije), a odlikuju se dizajnerskim jezikom koji je unificiran te se proteže kroz cijeli OS.
Ipak, što će mi Windows RT tablet?
S obzirom na glavni nedostatak Windowsa RT, a to je skroman izbor aplikacija, postavlja se pitanje što će on ikome, ako već postoji pravi Windows 8 s ogromnom selekcijom aplikacija.
To se osim korisnika koji nisu prihvatili nove Windows RT uređaje pitaju i proizvođači istih pa se lista istih s tim pitanjem konstantno povećava. Tako na toj listi imamo već Samsung, HP, Lenovo, Toshibu i HTC. Od većih proizvođača ostao je jedino Dell.
No, Microsoftova želja je očito korisnicima tablet računala omogućiti pokretanje aplikacija koje su u potpunosti prilagođene touch screen ekranima, odnosno imaju Metro sučelje koje su namijenjene za uporabu prstima. Ako uzmemo u obzir i velik pad prodaje desktop i laptop računala koje pokreću tradicionalni Windows 8 te vrlo velik rast prodaje touch uređaja, jasno je gdje se fokus ove industrije okreće. Zbog toga možemo pretpostaviti da će se većina aplikacija u budućnosti i izrađivati kako bi bile prilagođene unosu prstima, dok će se one tradicionalne, prilagođene mišu i tipkovnici smanjivati.
Kao potvrdu ove teze dovoljno se prisjetiti Microsoftove odluke da u potpunosti ukloni Start gumb iz klasičnih Windowsa, koji je, istina, u novoj verziji OS-a vraćen, ali jednostavno kao prečac za Modern UI Start ekran.
U budućnosti desktop računala neće nestati, jer su i dalje potrebna velikom broju korisnika kojima su osnovno sredstvo rada, no njihova prodaja će se jamačno nastaviti smanjivati, a samim time i povećavati potrebu za uređajima i aplikacijama za touch uređaje.
Je li rješenje Dual boot?
Sudeći prema najnovijim glasinama, Microsoft pregovara sa Samsungom, HTC-om i Huaweijem o mogućnosti ugradnje dva operacijska sustava na neke nadolazeće uređaja. Tako se šuška o Samsungovom Galaxy Tabu 3 koji bi imao mogućnost rada na Android, ali i Windows RT operacijskom sustavu. Zbog očekivano velike količine prodanih budućih Samsungovih tabova, ovime bi Microsoft sigurno osvojio pokojeg korisnika koji bi pokretao Windowse RT, a samim time i povećao tržišni udio OS-a. Svemu tome će slijediti i povećan interes developera za ovu platformu i kao posljedicu imati razvoj većeg broja aplikacija koje će se naći u Microsoftovom Storeu.
Ipak, ono što bi moglo izazvati probleme u Microsoftovoj viziji su sami proizvođači čipova. Tako su i Intel i AMD izradili SoC-ove koji su po snazi jednaki, ako ne i jači od odgovarajućih ARM konfiguracija, uz isto tako malu potrošnju energije. Zbog njihove x86 arhitekture sposobni su podržati klasične Windowse, a samim time i pokretati sve aplikacije koje su izrađene unazad 10-ak godina.
No i za to Microsoft ima plan B. On se očituje u stavljanju težišta na razvoj Windows Phone OS-a, koji je u svojoj bazi jako sličan Windowsu RT, a uz relativno malu nadogradnju uz ARM može podržavati i x86 arhitekture procesora. Kroz nekoliko iteracija Windows Phonea i Windowsa RT oni će se vjerojatno i spojiti u jedan OS čime bi se dobila mogućnost pokretanja raznolikih tipova uređaja.
A do tada, opcijom dual boota, odnosno povećanjem tržišnog udjela Microsoftovih novih OS-ova povećavat će se i broj kvalitetnih aplikacija čime će se stvoriti zdravi temelji za jedan unificirani Windows OS koji će svoje mjesto pronaći na širokoj lepezi uređaja. S druge strane, nezahvalno se baviti prognozama i pitanje je kako će proizvođači prihvatiti ovu ideju.
Kao zaključak možemo reći da je Windows RT iz današnjeg kuta gledanja u potpunosti suvišan, ali njegova ideja je ipak veća te predstavlja širu sliku kojom Microsoft planira budućnost Windowsa.
