Pored toga što najnovija Samsungova Galaxy S10 linija smartfona predstavlja jubilej, činjenica je da iza nje stoji devet generacija, odnosno punih deset godina rada na liniji proizvoda koja je tijekom tog vremena u mnogome oblikovala industriju.
Naravno, i druge linije Samsungovih uređaja sudjelovale su u oblikovanju tržišta, određivale smjer u kojem će industrija ići, ali i mijenjale, odnosno kreirale navike samih korisnika.
Među njima je neprepoznatljivija Note serija, čijeg novog predstavnika upravo nestrpljivo čekamo, a ako Samsung nastavi tradiciju, službeno predstavljanje će se dogoditi početkom kolovoza.
No, vratimo se počecima smartfona kakve danas poznajemo, odnosno na početak desetljeća. Iako su Samsungovi smartfoni bili poznati i priznati i ranije, pravi bum počinje nakon Googleovog lansiranja Android operativnog sustava 2008. godine.
Samsung bio među prvim proizvođačima koji su prihvatili ovaj operativni sustav, pa su tako polako počeli stizati i prvi konkretni uređaji temeljeni na njemu. Prvi veći skok dogodio se lansiranjem upravo prvog Galaxyja S 2010. godine, koji je postavio mnoge nove standarde. Samsung je ovim modelom prilično iznenadio svijet novom Super AMOLED tehnologijom izrade zaslona, koja je bila nekoliko koraka ispred konkurencije.
Paralelno s uvođenjem nove tehnologije, dolazi i povećanje zaslona, oko kojeg će se u narednim godinama lomiti koplja. Mnogi proizvođači koji su do tada slovili kao trendsetteri (npr. Apple) tvrdoglavo ustrajali na 3,5“ dijagonali, uporno tvrdeći kako je to sasvim dovoljno i da prosječnom korisniku nikad neće trebati više.
Godine koje su uslijedile najbolje govore o tome koliko su Samsungovi inženjeri bili u pravu, lansirajući sve veće uređaje, a Appleovi u krivu, jer su se na kraju slomili, i pod pritiskom korisnika ipak popustili i počeli proizvoditi uređaje s većim zaslonima, dakle upravo one koje su prethodno okarakterizirali kao nepotrebne. Treba li uopće podsjećati da je dio Appleovih kupaca sustavno ismijavao povećanje zaslona, da bi nakon izlaska 5,5-inčnog iPhonea 6 Plus utihnuli kao bubice.
Tako je danas sasvim normalno koristiti se uređajima sa zaslonima većim od 6 inča, a da pritom nikome ne izgledate smiješno. Najzaslužnija linija smartfona za opće prihvaćanje novih dimenzija zaslona svakako je Samsungova Galaxy Note serija, koja je pored većih zaslona ponudila i olovku. Iako su se mnogi proizvođači također okušali u ovoj disciplini, Note je ostao fenomen, tj. uređaj bez konkurencije, budući da nitko drugi nije uspio stvoriti korisničku bazu koja bi se orijentirala na uređaj s olovkom.
Isto tako smo vidjeli koliko su se drugi proizvođači kleli u IPS zaslone, da bi na kraju u i sam Apple prihvatio OLED tehnologiju, i to na način da ih nabavlja upravo od Samsunga.
Ne treba ni zaboraviti ni zlatno doba tableta, kad je nakon Appleovog iPada Samsung lansirao prvi 7-inčni Galaxy Tab. Tada smo vidjeli da tablet ne mora nužno biti velik kao iPad, već da je mnogima dovoljno i sedam inča u dijagonali. To je bio početak ere manjih tableta, a trendu se kasnije priklonio i sam Apple, lansirajući iPad mini.
Ništa manje bitna stavka kojom je Samsung također oblikovao industriju je zapravo proizvodnja čipova i poluvodiča. Samsung Electronics (punim imenom i prezimenom) proizvodi poluvodiče za memorijske čipove, procesora itd., koje koriste mnogi drugi proizvođači u svojim proizvodima. Najpoznatiji takav posao bila je proizvodnja Appleovih procesora, a jedno vrijeme i Qualcommovih.
Možda najveći doprinos oblikovanju industrije, odnosno smjerova u kojem ona ide je Edge, odnosno zakrivljeni zaslon. Od modela S6, zasloni zakrivljeni na rubovima postaju sveopći trend kojeg slijede mnogi proizvođači. Nekima ovakav zaslon nije najbolje legao i za njih proizvođači nude ravne alternative koje su u pravilu hardverski slabije, što je zapravo pokazatelj da politika zakrivljivanja zaslona na top modelima kod publike zapravo prošla dobro.
Svakom novom generacijom Galaxy S i Note linije, Samsung je u proteklih desetak godina donosio nove tehnologije koje su oblikovale industriju. U ovu priču svakako treba ubrojiti i fotografiju, koja je na Samsungovim modelima od početka predstavljala zvijezdu vodilju. Jedan od detalja koji se ovdje ističe je Dual Pixel tehnologija fokusiranja, preuzeta s DSLR fotoaparata. Nakon uvođenja u modelu Galaxy S7, autofokus na smartfonima više nije bio isti. I danas ova tehnologija osigurava prednost u brzini fokusiranja u odnosu na uređaji koji koriste klasični Phase Detection ili eventualni hibridni (s laserom).
Vlasnici Samsungovih uređaja također dobro znaju da su ih izabrali i zbog njihovog dizajna. Ovi uređaji su često predstavljali jedan od najboljih omjera zaslona i okolnih rubova kućišta, da bi modeli S8 i S8+ otkrili da može više i bolje. Nakon ove, nazovimo je revolucije u dizajnu, i ostali proizvođači su počeli raditi na stanjivanju rubova, da bi danas uređaji sa zaslonom od ruba do ruba postali dio svakodnevice.
Kako će se trendovi u industriji dalje razvijati, teško je prognozirati, no prilično smo sigurni da će Samsung u toj priči voditi jednu od glavnih uloga.
