Kada se Samsungov Galaxy S20 Ultra pojavio na tržištu, nije bio prvi pametni telefon s periskopskom telefoto lećom, no bio je prvi koji je od toga napravio spektakl. Gotovo cjelokupna marketinška kampanja za taj model vrtjela se oko značajke nazvane Space Zoom, peterostrukog optičkog uvećanja koje je digitalnim putem dosezalo 100 puta.
Reakcije su bile podijeljene, a nerijetko i oštre. Mnogi su se pitali koja je stvarna upotrebljivost kamere koja omogućuje fotografiranje pustoši mjesečeve površine, dok su drugi upozoravali na potencijalnu zlouporabu, jer ste po prvi puta mobitel mogli koristit ikako biste fotografirali nekoga na balkonu ili čak u stanu. Tehnički potkovaniji korisnici isticali su pak da su fotografije snimljene pri maksimalnom uvećanju gotovo neupotrebljive kvalitete, što je bilo više nego očito. Oni koji su u nadi da će na Mjesecu pronaći tajne Hitlerove odaje, ostali su kratkih rukava.
U svakom slučaju, kritike su urodile plodom pa su Samsung i njegovi konkurenti s vremenom stišali retoriku o troznamenkastim uvećanjima, preusmjerivši fokus na kvalitetu slike pri manjim, realnijim udaljenostima.
Iako je marketing postao suptilniji, tehnološka utrka nije stala. Apple je 2021. godine predstavio iPhone 13 Pro s trostrukim telefoto uvećanjem, iako će kupci na pravu periskopsku leću čekati još dvije godine. Iste je godine Samsung na modelu S21 Ultra ponudio 10x optički zum, sustižući tako Huawei, koji je periskop leću lansirao i ranije, ali je zbog sankcija bio u sjeni.
Kamere su tako postale bojno polje. Istraživanja pokazuju da je kvaliteta fotografije ključni faktor pri odabiru vrhunskog pametnog telefona, odmah nakon trajanja baterije. Kako su ostale specifikacije poput procesora, memorije i ekrana postale prilično ujednačene kod svih proizvođača, kamere su ostale jedan od rijetkih elemenata gdje se uređaji mogu vidljivo razlikovati. Glavne kamere na modernim telefonima postale su toliko dobre da čak i jeftiniji modeli snimaju izvrsne fotografije u gotovo svim uvjetima, pa se fokus inovacija prirodno preselio na telefoto leće. One su nekada bile sinonim za zrnate i mutne slike udaljenih objekata, što je ostavilo mnogo prostora za napredak.
Zanimljiv trend u posljednje vrijeme jest odmak od ekstremnih daljina. Najskuplji modeli brendova kao što su Vivo, Oppo i Xiaomi vraćaju se na optička uvećanja od 3x do 4x. Te su žarišne duljine idealne za portretnu fotografiju jer omogućuju bolje i uvjerljivije zamućenje pozadine, poznatije kao bokeh, bez potrebe za softverskim trikovima. Veći senzori i širi otvori blende omogućuju tim kamerama da upijaju više svjetla, čineći ih upotrebljivima i u noćnim uvjetima.
I dok se strojno učenje godinama koristilo za poboljšanje digitalnog zuma, generativna umjetna inteligencija sada doslovno rekonstruira detalje koji fizički nisu zabilježeni. To otvara filozofska pitanja o autentičnosti fotografije, no s obzirom na rastuće cijene hardverskih komponenti, softverska rješenja postaju sve privlačnija proizvođačima.
Unatoč golemom napretku, snimanje u uvjetima slabog osvjetljenja ostaje Ahilova peta telefoto kamera zbog fizičkih ograničenja manjih senzora i složene stabilizacije. Napredak je vidljiv, no dolazimo do točke kada stopa rasta kvalitete počinje usporavati. Dok Apple redefinira terminologiju nazivajući različite digitalne izreze fizičkim objektivima, jasno je da se era pukog nabacivanja brojkama približava kraju. Budućnost mobilne fotografije vjerojatno neće ležati u tome tko može dobaciti dalje, već tko može pametnije iskoristiti fiziku i algoritme kako bi stvorio savršenu sliku.
