Sponzor

Kako umjetna inteligencija mijenja tržište rada u Hrvatskoj

Inovativna tehnologija umjetne inteligencije vrlo aktivno mijenja hrvatsko i europsko tržište rada. Razlog je jednostavan – svi se procesi automatiziraju, pojednostavljuju i moderniziraju. Zbog toga se dio stručnjaka istiskuje iz tradicionalnih područja djelatnosti. U suštini, većina tražitelja posla suočava se s poteškoćama pri zapošljavanju, jer AI-strojevi mogu izvršavati zadatke učinkovitije, brže i jeftinije. Kako kandidati mogu riješiti ovaj problem – razmatramo u nastavku.

AI revolucija u hrvatskim uredima

Godine 2026. AI-model prestao je biti nešto fantastično. Danas je to web-alat (uistinu revolucionaran) koji pomaže u izvršavanju različitih poslovnih zadataka i radnih procesa. Osim toga, broj otvorenih radnih mjesta na Jooble, gdje se traže AI-specijalisti, sve je veći, stoga svatko može posjetiti web-stranicu i pronaći posao na daljinu u AI-industriji, i ne samo u njoj.

Ako se osvrnemo na statističke podatke, suvremeni brendovi i ambiciozni poslovni subjekti sve aktivnije uvode AI-tehnologije (automatizacija upravljačkih procesa, analiza informacija, savjeti i ideje za brzo postizanje ciljeva i slično). Sve to ima značaj, osobito u Hrvatskoj, gdje se digitalizacija provodi na nacionalnoj razini. Tako je, prema analizi Global AI Adoption 2025, primjena AI-modela u hrvatskim tvrtkama / organizacijama / kompanijama / poslovnim subjektima dosegnula razinu razvijenih tržišta (oko 21,8% kompanija primjenjuje AI-algoritme).

Osim toga, trend korištenja neuronskih mreža djelomično se mijenja – danas pri zapošljavanju nije dovoljno imati samo diplomu (magistra / prvostupnika), već poslodavci dodatno žele vidjeti kandidata koji u životopisu ima certifikate o završenim specijaliziranim AI-tečajevima i sl., pa čak i praktično radno iskustvo (što je također važno navesti u portfelju), koje se može procijeniti (mjerljive AI-vještine).

Automatizacija vs. Augmentacija: Koja su zanimanja najugroženija?

Danas postoji mnogo zanimanja koja su pod rizikom potpunog nestanka s hrvatskog i europskog tržišta rada. Riječ je o osnovnoj obradi informacijskih podataka, papirologiji, ručnom unosu informacija i sl. Stvar je u tome što AI-model može takve zadatke obavljati bez poteškoća.

Također su pod rizikom nestanka uredski i administrativni poslovi. S druge strane, zanimanja koja, naprotiv, postaju sve popularnija jesu AI-eksperti te kreativni i stvaralački stručnjaci (pri čemu su važni analitički, tehnički i profesionalni aspekti).

Osim toga, većina hrvatskih brendova / poslovnih subjekata / kompanija uvodi AI-modele. Riječ je o sektorima koji imaju najveći utjecaj u Hrvatskoj:

  1. Financije (bankarstvo i osiguranje) – automatizacija monitoringa / audita / analize, obrada različitih financijskih transakcija, korisnička podrška (svi ti web-alati AI-robota mogu promijeniti strukturu radne snage u bilo kojem poslovnom sektoru).
  2. Korisnička podrška. Danas se provodi putem online chatbotova i virtualnih AI-asistenata (ove web-tehnologije sposobne su zamijeniti stvarne zaposlenike).
  3. Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) – automatizacija upravljanja, obrade podataka i sl. (ove zadatke u potpunosti obavljaju neuronske mreže i potreban je minimalan ljudski angažman).

Dakle, AI-model nije sposoban u potpunosti zamijeniti stvarnog čovjeka, ali, ipak, korištenje AI-algoritama zamjenjuje one koji ih ne primjenjuju u praksi. Dolazi do transformacije rada u kojoj se zadaci mijenjaju, dok čovjek i dalje donosi konačne odluke (kontrolira procese, stvara, pokazuje kreativne i profesionalne talente i sl.).

"Skills-first" zapošljavanje: Kraj ere tradicionalnih životopisa

U današnje vrijeme hrvatski poslodavci (posebno u tehnološkom i kreativnom sektoru) manje se oslanjaju na formalno / visoko obrazovanje, a više pažnje posvećuju praktičnom radnom stažu, stvarnim vještinama i rezultatima koje je kandidat postigao na prethodnim radnim mjestima.

Važnost mikro-kvalifikacija i kontinuiranog učenja uvijek se cijeni i uvijek je u prioritetu. Riječ je o specijaliziranim tečajevima na kojima je moguće dobiti certifikat koji potvrđuje da se osoba educirala i posjeduje određena specijalizirana znanja.

Istodobno, trend u 2026. godini jest transparentnost plaća i utjecaj AI-vještina na razinu primanja. Zašto? Zato što suvremeni poslovni subjekti sve češće javno objavljuju visinu plaća i nude veće iznose kandidatima koji imaju duboko znanje o digitalnim AI-tehnologijama. Posjedovanje takvih znanja predstavlja priliku za stalna povećanja osnovne plaće na domaćem tržištu rada.

Ključne vještine za 2026. godinu (Ljudski faktor u AI dobu)

Tehničke vještine suvremenih kandidata koje se odnose na AI-algoritme i podatke, operativno projektiranje, rad s AI-agentima i osnovnu analizu podataka vrlo su cijenjene. Poslodavci traže one koji razumiju AI-principe i posjeduju digitalnu pismenost, jer je to izuzetno važno za većinu suvremenih zanimanja.

Ništa manje važne nisu ni vještine međuljudske komunikacije. Poslodavci obraćaju pažnju na kandidate koji imaju kritičko razmišljanje i empatiju. Veliki je plus ako osoba zna rješavati složene probleme i posjeduje emocionalno stabilnu inteligenciju (te vještine neuronske mreže ne mogu zamijeniti).

Digitalna pismenost u Hrvatskoj u većoj je mjeri povezana s turizmom i proizvodnjom, budući da su upravo te grane u zemlji najrazvijenije. Korištenje AI-robota u kompanijama povećava vrijednost radne snage / zaposlenika i doprinosi prilagodbi tehnološkoj revoluciji.

Kako se prilagoditi: Akcijski plan za zaposlenike i poslodavce

Kako bi se i zaposlenici i poslodavci u potpunosti prilagodili suvremenim AI-realnostima, potrebno je poduzeti nekoliko koraka:

  1. Za zaposlenike. Potrebno je koristiti posebne obrazovne vaučere, pohađati besplatne ili plaćene tečajeve i projekte (primjerice, usavršavati AI-vještine) kako bi se ažurirala znanja i vještine te ostalo konkurentno na tržištu rada.
  2. Za poslodavce. Vrijedi uložiti minimalan napor i investirati u interne specijalizirane edukacijske programe (to će pomoći povećanju digitalne pismenosti radnog kolektiva i uvođenju AI-etike kako bi se izbjegla algoritamska pristranost pri zapošljavanju novih kadrova i u upravljanju talentima).

Što se tiče Nacionalnog plana razvoja AI-robota do 2032. godine (ako uzmemo Hrvatsku kao primjer), važno je razumjeti da su predstavnici države već započeli s aktivnom izradom individualne strategije digitalizacije usmjerene na uvođenje AI-modela u mnoge sfere života građana i poslovnih subjekata. Ovaj europski plan temelji se na dokumentu u izradi „Digital Croatia Strategy 2032“, u kojem su definirani detaljniji elementi i nijanse za različite poslovne sektore.

Zaključak: Hrvatska kao high-growth European hub

AI-algoritmi predstavljaju izravnu i punopravnu mogućnost za povećanje produktivnosti suvremenih poslovnih subjekata, a za Hrvatsku kao državu – priliku za rješavanje demografskih problema (primjerice, suočavanje s nedostatkom radne snage na tržištu rada). Stvar je u tome da stručnjaci MMF-a naglašavaju kako je za podršku gospodarskom rastu potrebno pravilno nadoknaditi manjak radne snage u zemljama s niskim udjelom radno sposobnog stanovništva i starenjem društva.

Pozitivan zaokret u svemu tome jest činjenica da AI-model može djelovati kao stvarni saveznik za poslovne subjekte i poduzetnike, a ne kao neprijatelj (ekonomski stručnjaci ističu da AI-roboti stvaraju nova radna mjesta te važne funkcije i vještine, čime proširuju mogućnosti kandidata i zaposlenika u tvrtkama i organizacijama, a ne samo da zamjenjuju ljude).

Advertisement Advertisement Advertisement