Europska unija, nekoć predvodnica u regulaciji globalnog tehnološkog tržišta, završava 2025. godinu u stanju paralize. Ambiciozni zakonodavni okviri, od Zakona o umjetnoj inteligenciji (AI Act) do Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Akta o digitalnim tržištima (DMA), nalaze se pred zidom.
Umjesto trijumfalne implementacije, Europska komisija priprema se zaključiti godinu bez značajnih pomaka, a mnoge mjere koje su smatrane gotovom stvari sada se preispituju ili čak povlače. Glavni krivac? Snažan diplomatski i ekonomski pritisak iz Washingtona, osnažen Trumpovom administracijom i lobiranjem Big Tech divova, a sve u sjeni carinskog sporazuma potpisanog prošlog kolovoza.
Europski Zakon o umjetnoj inteligenciji, koji je pompozno stupio na snagu u kolovozu 2024., trebao je biti zlatni standard globalne regulacije. No, rok za potpunu implementaciju u kolovozu 2027. sada se čini kao daleka utopija.
Thomas Regnier, glasnogovornik Europske komisije za digitalni suverenitet, na brifingu održanom 7. studenoga priznao je rastuću zabrinutost: "Puno se toga događa na polju AI-ja. Standardi kasne. Postoji zabrinutost industrije i država članica."
Najznačajnija promjena koja se razmatra je odgoda primjene kazni za kršenje pravila za godinu dana, s kolovoza 2026. na kolovoz 2027. Službeno obrazloženje je potreba da se tvrtkama dade "dovoljno vremena za prilagodbu", no kritičari u tome vide popuštanje pod pritiskom američkih tehnoloških kompanija. Ove izmjene mogle bi biti "prošvercane" kroz novi paket nazvan "Digitalni omnibus", planiran za kraj 2026. godine.
Zakon o digitalnim mrežama (Digital Networks Act), koji je bio obećan do kraja ove godine, stavljen je na led. Rasprava se neće nastaviti prije siječnja 2026., ako se dogovor uopće postigne. Unutarnje podjele su duboke:
-
Gašenje mreža temeljenoh na bakrenoj žici: Njemačka je navodno blokirala predloženi rok za ukidanje starih bakrenih mreža do 2030., smatrajući ga preuranjenim.
-
Otpor jačanju regulatora: Ideja o jačanju BEREC-a (europskog regulatornog tijela) naišla je na zid. Nacionalni regulatori, bojeći se gubitka moći i utjecaja u vlastitim zemljama, koriste argument "različitih tržišnih uvjeta" kako bi blokirali centralizaciju.
San o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu polako blijedi, a pravila o mrežnoj neutralnosti su tiho nestala iz trenutnih nacrta zakona.
Sukob je eskalirao i izvan atmosfere. Sjedinjene Američke Države službeno su se usprotivile EU Zakonu o svemiru, tvrdeći da bi on ograničio poslovanje američkih tvrtki i time prekršio duh ljetošnjeg carinskog sporazuma.
U dokumentu na 13 stranica, State Department je taksativno naveo dijelove zakona koji se moraju revidirati ako Europa želi izbjeći odmazdu. Poruka je jasna: umjesto postavljanja barijera, EU mora omogućiti "glađu suradnju" s američkom vladom i industrijom.
Dok Apple i Google zasipaju Europsku komisiju žalbama vezanim uz DSA i DMA, odvija se i manje vidljiva bitka za radiofrekvencijski spektar. Američki State Department, lobirajući u ime Wi-Fi industrije (uključujući Apple, Broadcom, Cisco i Qualcomm), pritišće države članice da rezerviraju polovicu gornjeg pojasa od 6 GHz za Wi-Fi usluge, nauštrb mobilnih operatera.
Prema najnovijim izvješćima, Europa je podijeljena.13 zemalja stalo je na stranu mobilnih operatera, dok su ostale suzdržane. Loptica je sada na strani Europske komisije, koja mora donijeti konačnu odluku u okruženju gdje je svaki potez pod povećalom Washingtona.
