Sve je prisutniji trend zabrane društvenih mreža za djecu i mlade, a najnoviji korak je poduzela četvrta najveća zemlja na svijetu po broju stanovnika.
Naime, Indonezija je ove subote započela s provedbom opsežne zabrane korištenja društvenih mreža za sve mlađe od 16 godina. Ovaj radikalni zakonski potez, kako navode tamošnje vlasti, izričito je usmjeren na zaštitu najmlađih od sveprisutnih digitalnih prijetnji, uključujući pornografiju, kibernetičko zlostavljanje (cyberbullying), internetske prijevare i ovisnost o ekranima.
Nova regulativa obuhvaća gotovo sve vodeće globalne platforme. Na udaru zakona našli su se giganti poput YouTubea, TikToka, Facebooka, Instagrama, Threadsa i X-a, kao i popularna gaming platforma Roblox te Bigo Live, servis za video razgovore iznimno popularan u jugoistočnoj Aziji.
Indonezijski radikalni rez nije izoliran slučaj, već dio sve snažnijeg globalnog trenda. Vlade diljem svijeta, a posebice u Europi, gube strpljenje s tehnološkim divovima i ubrzano pripremaju ili već usvajaju zakone koji drastično ograničavaju pristup društvenim mrežama za djecu i tinejdžere.
Iako je Europski parlament još u studenom usvojio pravno neobvezujuću rezoluciju kojom poziva na podizanje minimalne dobi za korištenje društvenih mreža na 16 godina (uz harmoniziranu granicu od 13 godina za video servise i "AI suputnike"), brojne su europske države odlučile uzeti stvar u svoje ruke, ne čekajući sporu briselsku birokraciju.
Europa steže obruč: Od apsolutnih zabrana do drakonskih kazni
Zakonodavna slika Starog kontinenta mijenja se iz mjeseca u mjesec, a europske nacije natječu se u uvođenju strožih pravila:
-
Francuska i Španjolska predvode oštar pristup: Francuska je Nacionalna skupština u siječnju već odobrila zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina (čeka se još samo potvrda Senata), navodeći kao glavni razlog zaštitu mentalnog zdravlja i borbu protiv cyberbullyinga. Španjolska je u veljači najavila zabranu za mlađe od 16 godina uz obvezne sustave provjere dobi, iako sudbina tog zakona ovisi o rascjepkanom donjem domu parlamenta.
-
Prijetnje milijunskim kaznama: Portugal je sredinom veljače usvojio zakon koji zahtijeva izričit pristanak roditelja za djecu od 13 do 16 godina. Tvrtke koje ignoriraju ova pravila suočit će se s drakonskim kaznama u iznosu do 2 posto njihovih ukupnih globalnih prihoda.
-
Srednja i istočna Europa u ofenzivi: Austrijska vlada je krajem ožujka najavila potpunu zabranu za djecu do 14 godina, a nacrt zakona bit će dovršen do lipnja. Slične poteze povlače i Slovenija (zabrana do 15 godina), Poljska (zabrana do 15 godina uz strogu odgovornost platformi za provjeru dobi) te Grčka, koja je "vrlo blizu" objave vlastitih restrikcija.
-
Sustavi roditeljskog pristanka: U državama poput Njemačke (za dob od 13 do 16 godina) i Italije (do 14 godina) pristup je i dalje moguć, ali isključivo uz strogi nadzor i pristanak roditelja. Danska planira zabranu do 15 godina, no ostavlja roditeljima mogućnost da odobre pristup djeci starijoj od 13 godina. Norveška pak radi na dvostrukom rješenju: podizanju dobi za pristanak s 13 na 15 godina, uz paralelnu pripremu zakona za uvođenje apsolutne donje granice od 15 godina.
Britanski eksperiment i kineski "Minor Mode"
Velika Britanija otišla je korak dalje u znanstvenom pristupu problemu. Vlada od ožujka u domovima 300 tinejdžera provodi testiranje stvarnih zabrana, "policijskog sata" i vremenskih ograničenja za aplikacije, kako bi izmjerili točan utjecaj mreža na san, obiteljski život i školske obaveze. Britanska vlada, po uzoru na Australiju, razmatra potpunu zabranu za mlađe od 16 godina, uz uvođenje strožih sigurnosnih pravila za AI chatbote.
S druge strane svijeta, Kina već provodi strogi državni "minor mode" (program za maloljetnike) koji zahtijeva ograničenja na samoj razini uređaja i specifična pravila za aplikacije kako bi se smanjilo vrijeme provedeno pred ekranom, ovisno o dobi djeteta. Sjedinjene Američke Države trenutačno se oslanjaju na savezni zakon COPPA (zabrana prikupljanja podataka djece mlađe od 13 godina bez pristanka), dok se napori pojedinačnih saveznih država da uvedu strože zabrane redovito sudaraju s tužbama tehnoloških kompanija koje se pozivaju na ustavno pravo slobode govora.
Zabluda tehnološke industrije
Predstavnici društvenih mreža, uključujući TikTok, Facebook i Snapchat, neprestano ponavljaju kako njihove platforme već sada zahtijevaju da korisnici imaju najmanje 13 godina pri registraciji. Međutim, zagovornici zaštite djece, potkrijepljeni službenim podacima iz nekoliko europskih zemalja, upozoravaju da su te samoregulacijske kontrole potpuno neučinkovite. Realnost je porazna: ogroman broj djece znatno mlađe od 13 godina svakodnevno nesmetano koristi društvene mreže.
Indonezijski zakon, australski model i europska zakonodavna ofenziva jasna su poruka Silicijskoj dolini, era nereguliranog digitalnog Divljeg zapada za najmlađe bliži se svom neizbježnom kraju.
