S kriptovalutama ove godine nikako na zelenu granu. Nakon što je Bitcoin lani u studenom dosegnuo cijenu od 69.000 dolara, nalazi se u konstantnom padu, da bi početkom ove godine i „službeno“ ušao u Bear market, jasno, zajedno s ostalim kriptovalutama, koje u pravilu prolaze puno gore.
Tijekom proteklih godinu dana događali su se česti usponi i padovi, a najnoviji zabilježen je jučer, kad je vrijednost Bitcoina u jednom trenutku dotakla 16.830 dolara, što je niže od sloma u lipnju, kad se bio strmoglavio na 17.593. Cijena se u međuvremenu donekle oporavila i u trenutku objave ovog teksta iznosila je oko 18.100 dolara.
Za najnoviji potop možemo okriviti izvjestan potres na tržištu, koji se dogodio jučer, kad je Binance, najveća kripto mjenjačnica objavila da preuzima FTX, drugu najveću mjenjačnicu po kapitalizaciji.
Odljev sredstava s FTX-a
Ovom događaju prethodile su špekulacije vlasnika Binancea, koji je pustio glasine o mogućoj insolventnosti FTX-a, što je, zahvaljujući njegovom utjecaju, izazvalo potop FTX-ovog FTT tokena. Uslijedila je domino reakcija i vlasnici uloga su počeli povlačiti sredstva s FTX-a, što je na kraju zaista i dovelo do insolventnosti.
Vjerojatno nikada nećemo saznati je li CZ (vlasnik i šef Binancea) lagao o insolventnosti, ali svakako je iskoristio svoj utjecaj da napravi nered na tržištu. Da bi stvar na koncu dobila ironični epilog, Binance je objavio da kupuje FTX, što zapravo govori u prilog teoriji da je to u startu bila namjera. Riješiti se konkurencije na elegantan način i pritom još dobro zaraditi. S druge strane, nije ni uprava FTX-a baš toliko nevina kao što se čini, budući da je kompanija bila prilično zadužena s pokrićem u vlastitim tokenima, ali ipak ne i insolventna.
Ako ste imali prilike pratiti povijest tržišta kapitala, mogli ste vidjeti da je u bankarstvu u zadnjih stotinjak godina bilo više sličnih situacija, a izravnu paralelu možemo povući s panikom iz 1907. godine, kad je J.P. Morgan iskoristio neuspjeli pokušaj monopoliziranja tržišta bakra i zahvaljujući svom utjecaju praktički preuzeo kontrolu nad Wall Streetom.
S pravom sada možemo zaključiti da decentralizirane kriptovalute postaju sve više – centralizirane, tj. da kontrolu nad tržištem ima sve manji broj još bogatijih moćnika. Naravno, kriptovalute zbog ovog slučaja neće nestati, kao što ni dolar nije nestao nakon 1907. niti nakon bilo koje druge krize. Ono što eventualno možemo očekivati je donekle stroža regulacija od strane vlasti.
Što se samih cijena tiče, svakako treba imati na umu da se nalazimo u Bear marketu, i to ne samo kad su kriptovalute u pitanju, već cijela globalna ekonomija. Vidjeli smo da je od početka ove godine cijena Bitcoina postala izravno povezana s cijenama dionica na njujorškim burzama, a s obzirom da ni tamo ne cvjeta cvijeće, kriptovalute samo predstavljaju njihov odraz. Znači, moguće je daljnje potonuće, s cijenom Bitcoina od 14.000 dolara pa čak i niže od toga.
Ono što je ove godine najviše pogodilo tržišta kapitala su konstantna dizanja kamatnih stopa od strane američkog FED-a, čiji je predsjednik Powell i na zadnjoj press konferenciji najavio da u dogledno vrijeme ne misli popustiti. Naime, FED, ali i ostale centralne banke, podižu referentne kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju, a inflacija je, ironično, i nastala zahvaljujući nekontroliranom tiskanju novca od strane vlasti.
Povezanost cijene Bitcoina sa S&P500 burzovnim indexom
Zbog podizanja kamata, tvrtke se teže zadužuju i imaju veće troškove poslovanja, što izravno utječe na pad njihove vrijednosti na burzama. Ova situacija bi na kraju vrlo lako mogla rezultirati globalnom recesijom, što će opet posljedično imati utjecaj na povećanje nezaposlenosti.
Dakle centralne banke su proizvele problem i sada ga rješavaju tako što izazivaju drugi. Rješenje problema – promijeni problem. Globalna ekonomija se vrti u ovom začaranom krugu, i dok se ne dogodi neka promjena, iluzorno je očekivati bilo kakav oporavak tržišta kapitala, a time i kriptovaluta.
