Nakon što je u nedavno ugasio 9000 radnih mjesta, Ericsson, jedan od najvećih svjetskih proizvođača telekomunikacijske infrastrukture, objavio je da otpušta dodatnih 1200 zaposlenika u matičnoj zemlji Švedskoj. Glasnogovornik kompanije opisao je ovaj potez kao "dio tekućih globalnih inicijativa", što implicira da će biti rezova i u drugim zemljama.
Iako je Ericsson naveo brojku od 9.000 otpuštanja na globalnoj razini, u svom zadnjem financijskom izvještaju u siječnju prikazano je da je broj zaposlenih grupe prošle godine pao za 5.577. Švedska kompanija tako trenutno ima nešto manje od 100.000 zaposlenika u cijelom svijetu.
Povezano: 6G mreže stižu za nekoliko godina. Koje brzine i frekvencije očekivati?
Napomenimo kako je hrvatska podružnica Ericssona, tj. Ericsson Nikola Tesla d.d. krajem prošle godine brojala oko 2.500 zaposlenika. Za sada nema naznaka da bi i kod nas moglo doći do masovnijih otpuštanja, no s obzirom na situaciju na globalnoj sceni ništa nije isključeno.
Krovna kompanija je u međuvremenu svoje snage ojačala preuzimanjem Vonagea, američke softverske tvrtke vrijedne 6,2 milijarde dolara, koja je 2021. godine brojala 2000 zaposlenika. Ostala značajna preuzimanja pod sadašnjim vodstvom uključuju Kathrein, njemačku tvrtku za proizvodnju antena, 2019. godine i Cradlepoint, proizvođača bežične opreme za poslovni sektor, tijekom 2020. Ipak, usprkos ovim akvizicijama, Ericsson danas zapošljava 11.500 ljudi manje nego krajem 2016. godine.
Tvrtka trenutno prolazi kroz krizu zbog oštrih rezova kapitalnih izdataka od strane operatera u Sjevernoj Americi, gdje ostvaruje većinu svoje dobiti. Raščlamba poslovnih rezultata pokazuje da je SAD Ericssonu bio najveće tržište po prodaji u 2023. godini, generirajući 8,1 milijardi dolara prihoda, tj. oko trećine na globalnoj razini. Međutim, prihodi su bili manji za 22% u odnosu na godinu ranije. Operativna marža u Ericssonovom poslovanju u domeni mobilnih mreža smanjila se s oko 20% u 2022. na 11% prošle godine, što je imalo presudan utjecaj na pad dobiti.
Da bi priča poprimila dramatične razmjere, čini se da će novi rezovi uslijediti u Europi i Aziji, odnosno više nego u SAD-u, gdje je Ericsson upravo sklopio svoj najveći posao ikad, vrijedan 14 milijardi dolara na jednoj trećini infrastrukture operatera AT&T. Naime, švedska tvrtka je već posjedovala preostale dvije trećine, a novi sklopljeni posao može zahvaliti finskoj Nokiji, koja ga je izgubila. S druge strane, postoje određene rezerve u mišljenjima analitičara da će ovaj ugovor biti od presudnog značaja za povećanje dobiti. Dok AT&T ove godine planira uložiti između 21 i 22 milijarde dolara u kapitalne projekte, više različitih izvora vjeruje da je Ericsson ponudio velike popuste kako bi opstao na tržištu, te će također preuzeti troškove zamjene Nokijine opreme koja još nije u potpunosti iskorištena. Drugim riječima, radi se o klasičnom dumpingu.
Kad je azijsko tržište u pitanju, treba reći da je Ericsson prošle godine izgubio mnoge nove poslove na kineskom tržištu, gdje su ga zamijenili Huawei i ZTE. Ova situacija se možda ne bi dogodila da Švedska Vlada nije Huaweiju zabranila pristup svome. Kina nije poduzela recipročne mjere, dakle nije striktno zabranila Ericsson, no tamošnji operateri u državnom vlasništvu su zato za nove poslove jednostavno izabrali domaće dobavljače, što je dovelo do drastičnog pada Ericssonovog udjela. Također, ne treba zaboraviti da je Ericsson još 2014. godine zbog EU sankcija nametnuh Rusiji morao izaći s tamošnjeg tržišta, što je imalo osjetan utjecaj na cjelokupno poslovanje, budući da nije mogao sklapati nove ugovore.
Nokia je također smanjila svoju radnu snagu. U 2016. godini kad je kupila Alcatel-Lucent u ugovoru vrijednom 15,6 milijardi eura, zahvaljujući kojem je broj zaposlenih bila podigla na oko 103.000 ljudi diljem svijeta. Međutim, brojka je prošle godine pala na manje od 86.700, a očekuje da će se u budućnosti dodatno smanjiti.
U listopadu prošle godine, prije nego što su AT&T i Ericsson objavili novi dogovor, Nokia je objavila da će ugasiti između 9.000 i 14.000 radnih mjesta do kraja 2026. godine, kao reakciju na usporavanje globalnog tržišta. U najgorem slučaju, Nokia će zapošljavati oko 30.000 ljudi manje nego 2016. godine, što znači da će 30% radnih mjesta u tvrtki u tom razdoblju nestati.
Baš kao i Ericsson, Nokia je prošle godine pretrpjela nemalu štetu jer su američke telekomunikacijske kompanije prestale ulagati. Prihodi ostvareni u Sjevernoj Americi pali su za trećinu, na oko 5,7 milijardi eura. Nokijina operativna marža smanjila se s 9,3% u 2022. na 7,6% prošle godine.
Odluka AT&T-a da u nove polove krene s Ericssonom potakla je zabrinutost oko izgleda za Nokiju. Kad se vijest prvi put pojavila, finska tvrtka je otkrila da je joj je AT&T osiguravao između 5% i 8% prihoda u mobilnom sektoru prošle godine, što bi značilo između 490 i 784 milijuna eura za cijelu 2023.
Usporavanje u SAD-u djelomično se pripisuje ranijem gomilanju zaliha od strane američkih telekomunikacijskih kompanija, koje se još uvijek nisu u potpunosti iscrpile. Isto tako, operateri su zabilježili i manji interes za ulaganje u poboljšanja mreže. Prema podacima analitičke kuće Omdia, globalna prodaja mrežne opreme pala je 11% između 2022. i 2023. godine. Dok za ovu predviđa dodatni pad između 4 i 6 posto.
Cijela priča dodatno je podgrijana relativno usporenim razvojem 5G mreža. Pune četiri godine nakon početka implementacije, 5G mreže još uvijek nisu uspjele postići prvotno zacrtani cilj. Pokrivenost signalom je još uvijek ograničena na urbane cjeline, a brzina prijenosa podataka daleko je od obećane. Dodatni problem su vjerojatno i prevelika očekivanja od IoT (Internet of Things) domene koja očito nije zaživjela, barem ne u okvirima inicijalnih očekivanja. Isto vrijedi i za mmWave, tj. mreže koje bi trebale raditi na frekvencijama iznad 6 Ghz. Do sada je vrlo mali broj operatera u svijetu upogonio takve mreže, iako su bile pompozno najavljivana kao revolucija u pogledu mogućnosti povezivanja velikog broja korisnika na ograničenom prostoru.
