Oko 20.000 kilometara iznad Zemlje, sateliti koji čine globalni navigacijski sustav GPS (Global Positioning System) svakodnevno omogućavaju neometano funkcioniranje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, eventualni prestanak rada ovog sustava mogao bi izazvati ozbiljne posljedice, pa čak i kaos, upozoravaju stručnjaci, a prenosi The Wired.
"Prvi bi osjetili probleme prometni sustavi – prometne gužve i povećan broj prometnih nesreća bile bi neposredna posljedica prestanka rada GPS-a", ističe Dana Goward, osnivač Zaklade za otpornu navigaciju i vremenske sustave (Resilient Navigation and Timing Foundation).
Tisuće aviona diljem svijeta koriste GPS za navigaciju i precizno slijetanje, a njegov izostanak izazvao bi opću neizvjesnost u zračnom prometu. Osim prijevoza, kritična infrastruktura poput financijskih sustava, proizvodnje energije te mobilnih i internetskih komunikacija oslanja se na precizno određivanje položaja i vremena koje osigurava sustav od 31 američkog GPS satelita. Gubitak ovih signala mogao bi dovesti do trenutnog prekida mnogih vitalnih usluga.
"Ako bi se dogodio potpuni nestanak GPS-a, svijet bi doslovno stao. Sve što se kreće, svaki podatak koji se prenosi, bio bi trenutno ugrožen", navodi Erik Daehler iz tvrtke Sierra Space. Posebno zabrinjava gubitak vremenskih signala koje pruža GPS, što bi moglo dovesti do kolapsa mobilnih mreža i značajnih gubitaka na burzama.
SAD bi bio posebno pogođen ovakvom situacijom, s obzirom na veliku ovisnost o GPS-u te relativno spore korake prema izgradnji alternativnih sustava za navigaciju. Prema izvješću Nacionalnog savjetodavnog odbora za svemirske sustave navigacije i vremena, SAD značajno zaostaje u ovom području, dok je Kina svoj navigacijski sustav BeiDou dodatno ojačala mrežom optičkih kabela i zemaljskih radio signala.
Stručnjaci ističu kako je mogućnost potpunog prestanka rada GPS-a relativno mala, ali nije nemoguća. Takav scenarij mogao bi biti posljedica djelovanja protusatelitskog oružja Rusije ili Kine, snažne geomagnetske oluje ili sofisticiranog elektroničkog ratovanja.
"Iako potpuni prestanak rada GPS-a nije čest, lokalni problemi poput ometanja signala redovito se događaju, osobito u ratnim zonama", napominje Daehler. Svakoga tjedna bilježe se brojni slučajevi ometanja GPS signala na avionima i brodovima.
Zabrinutost je naglo porasla kad je kad je Rusija prije dva tjedna u svemir po prvi put lansirala oružje za potencijalno onesposobljavanje satelita.
"SAD nije dovoljno pripremljen za takve situacije", upozorava Goward te predlaže stvaranje dodatnih, zemaljskih navigacijskih sustava koji bi pružali rezervnu opciju u slučaju ispada GPS-a. Trenutačno takvi sustavi u SAD-u praktički ne postoje.
GPS sustav funkcionira već 40 godina, ima 31 satelit i osigurava točnost pozicioniranja do 7 metara. Osim GPS-a, postoje još tri velika svjetska navigacijska sustava: kineski BeiDou, ruski GLONASS i europski Galileo. No, posljednjih godina raste broj napada na signale ovih sustava, osobito u regijama poput Rusije, Izraela, Južnog kineskog mora i Bliskog istoka.
Dvije najčešće vrste napada su ometanje (jamming) i lažiranje (spoofing). Ometanje blokira signale, a lažiranje stvara lažne signale koji mogu dovesti do ozbiljnih grešaka u navigaciji, što predstavlja veliki rizik za sigurnost u prometu.
Todd Humphreys, direktor laboratorija za radionavigaciju Sveučilišta u Teksasu, posebno ističe rizike za zračni promet. Broj slučajeva ometanja i lažiranja signala povećan je za 500 posto u odnosu na prethodne godine.
Zbog toga stručnjaci preporučuju slojevit pristup navigacijskim sustavima, poput onog koji koristi Kina, kako bi se smanjila ovisnost o GPS-u i povećala otpornost na potencijalne napade. SAD i EU trenutačno nemaju tako integriran pristup, a stručnjaci pozivaju na hitno djelovanje kako bi se izbjegli mogući katastrofalni scenariji u budućnosti.
