Što je 5G mreža i nosi li sa sobom rizike po zdravlje čovjeka?

Tijekom travnja u komercijalni rad su puštene prve 5G mreže u svijetu. Za sada ih je tek nekolicina, uglavnom u Južnoj Koreji i SAD, no do kraja godine očekuje se početak njihovog rada i u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku.

Naravno, radi se prilično kompleksnom poslu implementacije i iluzorno je očekivati da će u kratkom roku postići veću pokrivenost, no izvjesno je da će sljedeće godine zaživjeti u mnogim gradovima.

Uskoro stižu i novi 5G uređaj čija će se ponuda do kraja godine povećati, tako da će sljedeće godine u ovo vrijeme dobar dio korisnika surfati puno većim brzinama od sadašnjih.

Što je 5G mreža?

Terminom 5G označava se peta generacija mobilnih telekomunikacijskih mreža s pripadajućom infrastrukturom i uređajima. Glavne karakteristike su im novi skok u brzinama prijenosa podataka i mogućnost većeg broja povezanih uređaja. Vremenom bi se mreže trebale dodatno razvijati i povećati brzine, a ponuda podržanih uređaja će se proširiti i na niže cjenovne razrede, a možda i na širi spektar uređaja (Internet Of Things).

Generacije

2020. godina je zamišljena kao točka smjene generacija, u skladu s dosadašnjim intervalima njihovog trajanja od desetak godina. Prva generacija mobilnih mreža u Hrvatskoj koristila je NMT (Nordic Mobile Telephone) standard, a u komercijalni rad u Hrvatskoj (i Sloveniji) je krenula 1989 godine, iako je sama tehnologija već tada bila relativno zastasrjela, jer je nordijskim zemljama je krenula 1981. Tako 1991. godine s radom kreće druga generacija (danas poznata kao GSM ili 2G), no u Hrvatskoj zbog ratnih zbivanja tek 1996.

Treća generacija (3G) je s s radom krenula 2001. godine, no zbog precijenjenih koncesija i licitacijskog načina kupovanja licenci, mnogi operateri su upali u krizu pa je komercijalkini rad odgođen za 2003 i 2004. godinu. Četvrta generacija startala je 2011., odnosno 2012. godine, a sada vidimo da je desetogodišnji ciklus smjene generacija malo skraćen.

Bilo kako bilo, 2019. će biti zabilježena kao godina početka rada prvih 5G mreža, dok su još tijekom 2018. čak i naši operateri vršili testiranja i u rad puštali prve testne bazne stanice.

Pokrivenost i frekvencija

Priča je otprilike ista kao i s 4G mrežama koje su radom kod nas započele 2012. godine, kad su bili pokriveni samo centri većih gradova. Vremenom su operateri infrastrukturu širili, i sada možemo reći da je pokrivenost prilično visoka. Štoviše, za razliku od fiksne mreže koja je među najsporijima u EU (podaci Eurostata), mobilne mreže u Hrvatskoj su među najboljima, čak i u svjetskim razmjerima, kako po dostupnosti korisnicima, tako i po prosječnim brzinama. Dobro je znati da se 5G infrastruktura dobrim dijelom oslanja na 4G, zbog čega bi implementacija trebala ići brže nego prilikom zadnje smjene generacija.

Što se frekvencijskog spektra tiče, 5G mreže su razdijeljene na dvije skupine – onu s ispod 6 GHz i iznad te granice. Europska unija je u prvoj skupini prihvatila spektar od 700 MHz i 3,5 GHz, a u drugoj– 26 GHz.

700 MHz frekvencija će se koristiti u ruralnim i manje naseljenim područjima, na otvorenim cestama i na moru, budući da dugi val, odnosno manja frekvencija, ima veći domet.

3,6 GHz spektar je namijenjen urbanim područjima gdje je veća gustoća korisnika, ali i mogućnost gušćeg postavljanja baznih stanica. Viša frekvencija ima kraći domet pri istoj izlaznoj snazi.

Sve frekvencije iznad 6 GHz, u našem slučaju 26, potrebne su za postizanje većih brzina prijenosa podataka i zbog svoje prirode imat će još kraći domet. Za pretpostaviti je da će ovakve bazne stanice biti postavljene na onim područjima gdje postoji iznimno velika koncentracija korisnika, kao i potreba za visokim brzinama.

Brzine

Osnovna brzina koju bi 5G mreže trebale postizati je 1 Gbps u downloadu, što je deset puta više od trenutno aktualnih 4G brzina. Ipak, prve 5G mreže pokrenute u SAD trenutno postižu između 200 i 600 Mbps, što i nije toliko impresivno s obzirom na najave, no treba imati na umu da Verizonova 5G mreža radi na prilično niskoj frekvenciji od 400 MHz, pa će brzina vremenom rasti kako bude napredovala infrastruktura i eventualan prelazak na više frekvencije.

Uređaji

U ovom trenutku postoji svega nekolicina uređaja koji se mogu koristiti na 5G mrežama. Prvi je bio Motorola Moto Z3 s posebnim dodatkom, no u prodaju na američkom tržištu ovih dana kreće Samsung Galaxy S10 5G s već ugrađenim 5G modemom. Do sredine ljeta očekuje se veći broj smartfona s podrškom za 5G mreže, a do kraja godine svi top modeli bi u startu trebali doći s 5G modemom.

Rizici za zdravlje

S obzirom da još uvijek ne raspolažemo potpunim rezultatima mjerodavnih istraživanja, suzdržat ćemo se bilo kakvih nagađanja. Naime, u nekim medijima i po društvenim mrežama u zadnje vrijeme se pojavila poplava članaka i natpisa o štetnosti 5G mreža, no najveći dio takvih informacija u pravilu odlaze iz, najblaže rečeno, opskurnih izvora, a i ona istraživanja koje potpisuju neki znanstvenici, za sada su na prilično klimavim nogama.

U javnosti su se pojavile tvrdnje da 5G mreže, poglavito viši frekvencijski spektri, loše djeluju na živa organizme, a neki idu toliko daleko da sugeriraju kako od njihovog zračenja ugibaju ptice. Također, ponukane odgodom implementacije 5G mreža u Bruxellesu, neke političke stranke su čak pokrenule kampanju protiv 5G mreža, pa bi bilo dobro da i taj dio demistificiramo.

Prvo treba imati na umu da se frekvencije od 700 MHz i 3,6 GHz u osnovi nimalo ne razlikuju od frekvencija koje trenutno koristimo na 2G, 3G i 4G mrežama, pa zbog toga nema nikakve osnove tvrditi da njihove bazne stanice više zrače, tj., da su štetnije od postojećih. Nadalje, teorije o ogromnoj opasnosti viših frekvencija elektromagnetskih valova po ljudsko zdravlje često su demantirani od drugih znanstvenih krugova, a određeni dokazi koji navodno postoje odnose se na one više od 100 GHz, što bi značilo da smo na svim frekvencijama ispod te granice prilično sigurni.

Kad je u pitanju Bruxelles i zabrana gradskih vlasti, treba imati na umu da se radi o tamošnjoj regulativi koja je osjetno stroža od europskog prosjeka, a s obzirom da trenutna mjerenja zračenja ne zadovoljavaju njihove kriterije, gradnja 5G mreža je u tom gradu pauzirana. No, s obzirom na potrebe gospodarstva, ali i samih korisnika, za očekivati je da će regulativa uskoro biti promijenjena, te će gradnja 5G mreža početi.

S druge strane, potpuno neodgovorno bi bilo tvrditi da nikakva opasnost ne postoji. Naime, dodavanjem još jednog „sloja“ infrastrukture, povećava se ukupna količina zračenja, jer ćemo, barem po gradovima, imati četiri generacije antena: 2G, 3G, 4G i 5G (prva generacija već neko vrijeme nije u funkciji), a ne treba zanemariti ni kućni WiFi.

Međutim, kad 5G jednom zaživi, za pretpostaviti je da će operateri postupno gasiti starije generacije, što se dijelom već i događa. Još prije desetak godina smo vidjeli da su u nekim područjima pune pokrivenosti 3G signalom počeli ukidati EDGE i GPRS, koji su dio 2G infrastrukture.

Dakle, jedina objektivna i lako dokaziva opasnost od 5G mreža leži u povećanoj ukupnoj količini antena koje zrače, a ne u njima samima, i zato su takvi argumenti protiv gradnje 5G mreža per se, u startu deplasirani. One političke snage koje baš imaju potrebu za djelovanem, radije neka se zalažu za ukidanje 2G, pa čak i 3G antena tamo gdje one više nisu potrebne zbog velike gustoće 3G, odnosno 4G, a uskoro i 5G antena, a korisnici zabrinuti za zdravlje mogu razmisliti o smanjenju korištenja mobitela. Isto tako bi telefonski razgovor, za vrijeme kojeg mozak dobiva najveću količinu zračenja, mogli zamijeniti tipkanjem poruka.

Zbog svega navedenog, smatramo da bi borci za zdravlje trebali cijeli problem elektromagnetskog zračenja sagledati u cjelini, a ne selektivno napadati 5G tehnologiju.

 
      
 
Najnovije recenzije
Najčitanije recenzije

Top teme
Video tjedna
Uporaba kolačića

Mob.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića. Više informacija potražite na poveznici.  [ U redu ]