Top teme

Što je plavo svjetlo s ekrana mobitela i zašto je štetno?

Sasvim sigurno ste čuli za plavo svjetlo koje dopire iz zaslona naših telefona, računala, televizora i ostalih uređaja, kao i podatak da je štetno za oči. Mnogi uređaji nude i mogućnost podešavanja jačine njegovog emitiranja, kako bi se smanjio zamor. O čemu se točno radi, koliko je plavo svjetlo štetno i u kojoj mjeri, pokušat ćemo objasniti u ovom tekstu.

Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani pametnih telefona visokoenergetska je vidljiva svjetlost, definirana valnim duljinama između 380 i 500 nanometara. Moderni uređaji proizvode ovo svjetlo koristeći sustave LED pozadinskog osvjetljenja, što omogućuje stvaranje svijetlih i živopisnih boja na zaslonu. Iako je plavo svjetlo prirodna komponenta sunčeve svjetlosti, dugotrajna i bliska izloženost umjetnim izvorima, poput telefona, može imati primjetan učinak na ljudske obrasce spavanja i uzrokovati nelagodu u očima.

1. Poremećaji spavanja i utjecaj na cirkadijalni ritam

Jedan od najčešće dokumentiranih učinaka izloženosti plavom svjetlu s telefona jest poremećaj prirodnog ciklusa spavanja. To se događa prvenstveno kroz suzbijanje proizvodnje melatonina, hormona odgovornog za regulaciju sna i osjećaj pospanosti.

Izloženost plavom svjetlu, osobito u večernjim satima, šalje mozgu signal da je još uvijek dan. To izravno potiskuje otpuštanje melatonina. Posljedično, korištenje pametnog telefona neposredno prije odlaska na spavanje može odgoditi trenutak kada ćete zaspati i smanjiti ukupnu kvalitetu sna.

Ljudski cirkadijalni ritmovi, odnosno unutarnji biološki sat, također reagiraju na obrasce izloženosti plavom svjetlu. Dok jutarnja izloženost (idealno prirodnom sunčevom svjetlu) može pomoći u održavanju zdravog ciklusa budnosti i spavanja te povećati budnost, prekomjerna večernja izloženost umjetnom plavom svjetlu s ekrana može pomaknuti taj unutarnji sat, čineći uspavljivanje u željeno vrijeme težim.

2. Digitalno naprezanje i nelagoda u očima

Osim utjecaja na san, plavo svjetlo može izravno doprinijeti stanju poznatom kao digitalno naprezanje očiju (Digital Eye Strain). Uobičajeni simptomi uključuju:

  • Suhe oči

  • Zamagljen vid

  • Glavobolje

  • Opći umor i nelagoda u očima

Do digitalnog naprezanja dolazi jer se plavo svjetlo, zbog svoje kratke valne duljine, lakše raspršuje od ostalih boja u spektru. Ovo raspršivanje stvara vizualni "šum" koji smanjuje kontrast i oštrinu slike na ekranu.

Kao rezultat toga, oči se moraju jače naprezati kako bi zadržale fokus, što dovodi do umora. Korisnici mogu primijetiti da češće trepću, imaju potrebu trljati oči ili osjećaju da moraju škiljiti dok gledaju u zaslon telefona.

3. Što je zapravo plavo svjetlo? Definicija i izvori

Plavo svjetlo je dio spektra vidljive svjetlosti koji karakteriziraju kratke valne duljine (između 380 i 500 nanometara), koje posljedično proizvode visoke količine energije (High-Energy Visible ili HEV light). Na elektromagnetskom spektru nalazi se između nevidljivog ultraljubičastog (UV) i zelenog svjetla.

Najveći prirodni izvor plavog svjetla je Sunce. Tijekom dana, ova prirodna izloženost ključna je za regulaciju našeg cirkadijalnog ritma, pomažući nam da ostanemo budni i alertni.

Međutim, posljednjih desetljeća umjetni izvori postali su sveprisutni u našim životima.

4. Kako telefoni i drugi uređaji proizvode plavo svjetlo

Ekrani pametnih telefona proizvode plavo svjetlo putem tehnologije LED pozadinskog osvjetljenja. Moderni zasloni najčešće koriste bijele LED diode, koje su zapravo kombinacija plavih LED čipova i žutog fosfornog premaza.

Plavi LED čipovi emitiraju intenzivno plavo svjetlo, koje zatim prolazi kroz fosforni sloj i djelomično se pretvara kako bi se stvorio puni spektar boja koje vidimo na zaslonu. Zbog ovog temeljnog principa rada, emisija plavog svjetla inherentna je karakteristika trenutne tehnologije zaslona.

Drugi uobičajeni umjetni izvori plavog svjetla uključuju:

  • Računalni monitori

  • Tableti

  • Televizori

  • Fluorescentne svjetiljke

  • LED žarulje

Koncentracija i intenzitet plavog svjetla razlikuju se među ovim izvorima, no pametni telefoni često predstavljaju poseban razlog za zabrinutost.

5. Zašto su pametni telefoni specifičan izazov?

Iako tableti, monitori i televizori emitiraju slične valne duljine, pametni telefoni korisnike tipično izlažu koncentriranijem plavom svjetlu iz dva glavna razloga: male udaljenosti gledanja i izrazito čestih obrazaca korištenja.

Udaljenost gledanja i veličina ekrana izravno utječu na ukupnu izloženost:

  • Telefoni: Obično se drže na udaljenosti od 30 do 60 cm (12-24 inča). Karakteriziraju ih vrlo česte, kratke provjere tijekom cijelog dana.

  • Računalni monitori: Uobičajena udaljenost gledanja je 50 do 65 cm (20-26 inča), a sesije korištenja su duže i kontinuirane, često vezane uz radno vrijeme.

  • Televizori: Gledaju se s puno veće udaljenosti, obično 1.8 do 3.6 metara (6-12 stopa).

  • Tableti: Nalaze se negdje u sredini po pitanju udaljenosti gledanja i veličine ekrana.

Trajanje korištenja također se drastično razlikuje. Korisnik može provjeriti svoj telefon stotinama puta dnevno u kratkim intervalima, stvarajući tako učestalu izloženost plavom svjetlu, uključujući i kasne večernje sate.

Svjetlina ekrana također igra ulogu. Zasloni telefona dizajnirani su da ostanu vidljivi i na jakom vanjskom svjetlu, što često rezultira višim postavkama svjetline. Ipak, najveća razlika leži u obrascima večernjeg korištenja. Mnogo je vjerojatnije da će osoba koristiti telefon u krevetu ili u mračnom okruženju, upravo onda kada su oči najosjetljivije na efekte plavog svjetla koji ometaju san.

6. Mogućnosti za smanjenje izloženosti plavom svjetlu

Postoji nekoliko učinkovitih strategija za ublažavanje negativnih učinaka plavog svjetla s pametnih telefona, koje kombiniraju tehnološka rješenja i prilagodbu navika.

Ugrađeni filtri i "Night Mode"

Ugrađeni softverski filtri plavog svjetla i postavke "noćnog načina rada" (Night Mode, Eye Comfort Shield itd.) pružaju najjednostavniju i najprikladniju zaštitu. Većina modernih pametnih telefona danas uključuje ove značajke u postavkama zaslona.

Ove funkcije rade tako da mijenjaju temperaturu boje zaslona prema toplijim tonovima (više žute i narančaste), čime se smanjuje emisija plavih valnih duljina uz zadržavanje vidljivosti ekrana. Obično možete zakazati automatsko aktiviranje ovih filtara pri zalasku sunca ili postaviti prilagođeno vrijeme prema vlastitoj rutini.

Prilagodba navika gledanja

Promjena načina na koji fizički koristite uređaj može smanjiti naprezanje:

  • Pravilo 20-20-20: Svakih 20 minuta korištenja ekrana, napravite pauzu i gledajte u nešto udaljeno 20 stopa (oko 6 metara) na 20 sekundi.

  • Držite telefon na udaljenosti ruke (oko 45-60 cm) kad god je to moguće, umjesto da ga približavate licu.

  • Izbjegavajte korištenje telefona u potpuno mračnim prostorijama; blago ambijentalno svjetlo u sobi smanjuje kontrast i naprezanje.

Upravljanje vremenom pred ekranom

Svijest o tome kada i koliko koristite uređaj ključna je:

  • Odredite razdoblja bez telefona, posebno 1 do 2 sata prije planiranog spavanja, kako bi se omogućila prirodna proizvodnja melatonina.

  • Koristite "zrakoplovni način" ili funkcije "Ne ometaj" (Do Not Disturb) za zaštitu od kasnonoćnih obavijesti koje potiču provjeravanje ekrana.

  • Uspostavite jasna vremena za korištenje uređaja.

Dodatne mjere zaštite

Postoje i vanjska pomagala:

  • Naočale koje blokiraju plavo svjetlo: Razmislite o korištenju posebnih naočala koje filtriraju određeni postotak (često 30-50%) plavog svjetla.

  • Prilagodba svjetline: Ručno smanjite svjetlinu ekrana kako bi odgovarala ambijentalnom osvjetljenju vaše okoline.

  • Korištenje "tamnog načina rada" (Dark Mode): Iako primarno štedi bateriju na OLED ekranima, tamni način rada smanjuje ukupnu količinu svjetlosti koja dopire do očiju, što može biti ugodnije u mračnim okruženjima.

Zaključak

Razumijevanje prirode plavog svjetla s ekrana telefona pomaže korisnicima u donošenju odluka o korištenju digitalnih uređaja i očuvanju zdravlja očiju. Iako potpuno izbjegavanje u današnjem povezanom svijetu nije realna opcija, implementacija navedenih zaštitnih mjera i razvijanje svjesnih navika korištenja mogu značajno smanjiti potencijalne negativne učinke.

Advertisement Advertisement Advertisement