2019. godina trebala bi biti jedna od najuzbudljivijih u zadnjih desetak godina kad su telekomunikacije u pitanju. Razlozi za ovakav ushit su višestruki, a u ovom tekstu ćemo se pozabaviti najvažnijima. Naravno, godina baš i nije kratak period, tako da neke novosti očekujemo već u siječnju, dok će neke druge biti dostupne kasnije, no kad govorimo o godini u kalendarskom smislu, mnoge stvari će se događati paralelno.
Zasloni od ruba do ruba - bez zuba
Jedan od najzanimljivijih fenomena koji će obilježiti godinu na izmaku je – zub. Negdje veći, negdje manji, ovaj usjek je podigao toliko buke i prašine kao malo koja druga nebitna stvar. Nakon što je Apple lansirao iPhone X, proizvođači Androida su kopirali upravo njegov najružniji dio.
Kako je vrijeme prolazilo, tražio se novi način gdje smjestiti prednju kameru, a najnovije rješenje je – rupica. Samsung je već predstavio jedan takav model, a sada je isto učinio i Honor, doduše na kineskom tržištu. Verzija za globalno tržište bit će predstavljena u Parizu 22. siječnja, nakon čega ćemo uživo moći vidjeti i u praksi isprobati novi koncept zaslona od ruba do ruba, ali bez zuba.
Ova ideja je u startu prepoznata od mnogih proizvođača, tako da je 2019. godina definitivno ona koja će obilježiti lagano nestajanje zuba i njegovu postupnu zamjenu rupicom. Kako će se situacija vremenom razvijati, odnosno hoće li proizvođači prednju kameru uspjeti ugraditi doslovno ispod zaslona kao i čitač otisaka prstiju, vidjet ćemo. Jednom vjerojatno hoće, ali taj put neće biti lak, tako da se možemo pripremiti na to da se godina rupice produlji i na sljedeću.
Samsung Galaxy S10
Jedan od najočekivanijih smartfona sljedeće godine svakako je deseti po redu Samsungov Galaxy S. Od jubilarnog modela publika očekuje puno, a očekivanja prati i enomrmno velika količina glasina i procurijelih podataka. Prema trenutno dostupnim informacijama, u ponudi će biti tri modela: osnovni 5,8-inčni, klasični 6,1-inčni i Plus model sa 6,4-inčnim zaslonom.
Ako je vjerovati skicama i renderima, rubovi kućišta na vrhu i dnu trebali bi se svesti na zanemarivu debljinu, a problem prednjih kamera bi se riješio već spomenutom rupicom, s napomenom da se kod Plus varijante radi o dvostrukoj, što estetski baš i nije najbolje rješenje.
Postoji vjerojatnost da će S10 stići i u 1TB verziji, i to s cijenom od oko 1800 dolara, dok su informacije o zadržavanju utora za memorijske kartice i 3,5 mm audio utora proturječne. Pogonski stroj će, naravno, biti novi 8 nm Exynos 9820 (Snapdragon 855 za američko tržište), u kombinaciji sa 6 ili 8 GB RAM-a.
Najveći model bi trebao donijeti i trostruku kameru straga, što je potvrdilo više izvora, no za sada nema govora o eventualnom povećanju senzora, kao ni pouzdanih informacija o 5G verziji. Postoje špekulacije da će sredinom godine biti lansirana verzija s 5G modemom, ali će biti ograničena korejsko tržište. Ukoliko se ovaj scenarij ostvari, prvi globalni 5G mobitel iz Samsunga vrlo lako bi mogao biti Note 10.
Najveći misterij u ovoj priči je vremenski okvir i mjesto predstavljanja. Nitko živ se ne može zakleti da se će S10 biti predstavljen na MWC-u krajem veljače ili na nekom posebnom eventu u ožujku, a kad su eventi u pitanju, Samsung je poznat po nepredvidivosti. Naime, S9 i S9+ su lani svjetlo dana ugledali na MWC-u, dok je godinu ranije za S8 organiziran poseban event.
Nema te kombinatorike pomoću kojih u ovom trenutku možemo predvidjeti kad će Samsung predstaviti S10, no ukoliko se odluči na MWC, imat ćete naš izravnan izvještaj i prve dojmove iz Barcelone.
Savitljivi zasloni
Ova priča se proteže zadnjih šest, sedam godina, i kako se čini, tehnologija koju su proizvođači tada demonstrirali tek je sad sprema za komercijalnu upotrebu. Također, kako tehnologija ne bi bila sama sebi svrha, potrebno je smisliti razlog zašto bi je netko uopće trebao koristiti.
Ako zanemarimo trol-tvrtke koje su brže-bolje izbacile svojevrsne savitljive uređaje samo zato da bi bile prve, iako su im uređaji sami po sebi upitne upotrebljivosti, Samsung bi mogao biti prvi proizvođač koji će ponuditi preklopni mobitel sa savitljivim zaslonom, koji kad se rasklopi, pretvara se u tablet, odnosno zaslonska površina mu se udvostručuje.
Ovo može biti itekako korisno, no treba vidjeti kako će se takav uređaj ponašati u praksi, i koliko će kvalitetno biti prilagođen softver. Novi Samsungov One UI, koji je upravo počeo stizati na postojeće top modele, u startu je zamišljen tako da se lako i jednostavno prilagođava zaslonima promjenjive veličine, tako da neka osnova ipak postoji.
Naravno, tu su i drugi proizvođači, kao npr. Huawei, koji je također najavio iskorak u ovom smjeru, ali konkretnih detalja o uređajima za sada nema. U igri je i Apple, što su otkrili patenti koje je prijavio američkom patentnom zavodu, no vjerojatnost da će ove godine lansirati konkretan uređaj vrlo su male. Apple je poznat po svojoj re-inventing filozofiji, a to znači da će vjerojatno pričekati da vidi kako će drugi proći s ovim eksperimentom i tek se kasnije eventualno uključiti u utakmicu kako bi tehnologiju učinio upotrebljivom širem krugu ljudi.
Huawei P30 i što još?
Huawei će 2018. upamtiti po tome što je s drugog mjesta najvećih proizvođača smartfona skinuo Apple i nastavio grabiti prema prvom, jer smo vidjeli da Samsungov tržišni udio pada već nekoliko kvartala za redom. Jedan od razloga za ovakav rast svakako je lansiranje modela P20 Pro i kasnije Mate 20 Pro, da bi se ukupan broj prodanih uređaja upravo popeo na 200 milijuna u 2018. godini, i to usprkos izlasku s američkog tržišta, uzrokovanom najnovijim trgovinskim ratom kojeg je pokrenuo Trump.
S obzirom na rekordne prihode i kvantni skok u povećanju ulaganja u R&D sektor, u 2019. godini možemo očekivati nove novosti na mnogim područjima. Moguće je da P30 Pro donese četverostruku kameru, još brže punjenje, i vjerojatno još neku inovaciju. Naime, Huawei je očito odlučio do kraja sljedeće godine zauzeti prvo mjesto na listi, pa nije teško pretpostaviti da će učiniti sve da se to i dogodi, a najbolji način za ostvarenje takvog cilja je ponuda nečega što drugi (još) nemaju.
5G mreže
Lansiranje prvih komercijalnih 5G mreža će se dogoditi negdje sredinom godine u Koreji. Kojim će ju tempom ostale zemlje pratiti, teško je prognozirati, no s obzirom da testne mreže postoje već neko vrijeme, za pretpostaviti je da nećemo morati dugo čekati.
S obzirom da se Hrvatska svrstava visoko, ne samo na europsku, već i svjetsku listu po dostupnosti i brzini 4G mreža, za očekivati je da ni po pitanju 5G neće zaostajati. Nadu daje i informacija da je HT već tijekom ljeta pokrio dijelove Istre testnim 5G signalnom, pa možemo pretpostaviti da je u ovih pola godine mrežu proširio barem na veće urbane sredine i turističke centre na obali.
Naravno, za 5G mreže potrebni su i 5G uređaji, koji još nisu, i neće biti tako brzo dostupni. Qualcomm je prilikom predstavljanja Snapdragona 855 objavio da će na njega naknadno moći biti dodan 5G modem, što se također očekuje početkom ljeta, a OnePlus je najavio da će prvi predstaviti Europi ponuditi takav mobitel, pretpostavljamo OnePlus 7. U kojoj će zemlji moći biti korišten, teško je reći, ali možda operateri ponovo ponude program javnog beta testiranja mreže, kao što je to HT učinio 2011. godine kad je s radom započinjala 4G mreža.
Zanimljivo je da tada nismo imali mobitel kojim bismo mogli testirati mrežu, jer ih proizvođači još nisu bili proizveli, već smo imali Huaweijev modem kojeg smo spajali na prijenosnike. Ovoga puta situacija bi vrlo lako mogla biti bolja, jer će uređaji očito biti dostupni ranije.
Što se komercijalnog lansiranja 5G mreža tiče, treba imati na umu da vlade država najprije moraju podijeliti koncesije za frekvencijske spektre, odnosno donijeti pravni okvir za početak njihovog korištenja.
Spomenimo i famozni IoT, tj. Internet of Things, koncept koji se zadnjih godina konstantno provlači uz priču o 5G mrežama. Ideja je da se kroz njihovu infrastrukturu s internetom poveže mnogo širi spektar elektroničkih uređaja, od npr. mikrovalnih pećnica, nadzornih kamera, senzora na parkiralištima, automobila i sl., no u međuvremenu se pojavio skepticizam. Naime, povezivanje „stvari“ na internet vjerojatno neće ići na način i brzinom kojom je koncept zamišljen, posebice ne putem 5G mreža, jer se te „stvari“ realno mogu povezati i lokalno, pa potom dalje.
Kako će Internet of Things priča na kraju završiti, ostaje za vidjeti, no svakako ju treba promatrati odvojeno od 5G mreža, ili barem u širem kontekstu.
Ono što je u ovom trenutku najvažnije, jesu brzine. Prema standardizaciji, 5G mreža bi trebala imati najmanje 1 Gbps brzinu, što bi vremenom trebalo rasti, ali kako bude rastao broj korisnika, logično je očekivati i niže brzine. Isto tako, s obzirom na iskustvo s 4G mrežama, ostat ćemo rezervirani. Naime, i 4G mreže u teoriji već sada mogu postizati brzine veće od 1 Gbps, što i procesori na uređajima podržavaju, no nisam siguran postoji ili ijedna komercijalna mreža u svijetu koja je u stanju ponuditi takvu brzinu van laboratorijskih uvjeta.
Bilo kako bilo, ako se ostvari najava o minimalno 1 Gbps brzini na mobitelu, bit ćemo izuzetno zadovoljni, makar se na mrežu mogli spojiti samo u centrima većih gradova.
Dolazak Oppa na europsko tržište
Kineski holding BBK Electronics, vlasnik brandova Oppo, Vivo, OnePlus i RealMe, najavio je službeni izlazan na tržište Europske unije. Iako je s OnePlus brandom ovdje već prisutan, sljedeći iskorak bi se trebao biti početak prodaje Oppo branda. Za razliku od OnePlusa koji nudi samo jedan model, Oppo u svom portfelju ima prilično širok spektar smartfona, koji zahvaćaju sve cjenovne razrede, a to znači da bi ozbiljno mogao napasti doslovno sve ostale, posebice Xiaomi, koji se upravo sada službeno širi po europskim zemljama, uključujući Hrvatsku.
Naravno, i drugi proizvođači će morati s pozornošću pratiti Oppove aktivnosti, jer se radi o etabliranom brandu s uhodanom prodajom i podrškom.
Novi iPhone?
Ovaj dio bismo mogli smjestiti i u rubriku futurizma, budući da do rujna trebaju proći čitava tri kvartala, u kojima se osim nuklearnog rata, može dogoditi svašta. No ipak, s obzirom na Appleov obrazac ponašanja, statistički možemo predvidjeti da sljedeća generacija iPhonea neće donijeti promjenu u dizajnu, već će koristiti postojeću, a one koje treba očekivati mogu biti ispod haube i/ili softverske prirode. Početak curenja i kolanja glasina o novom iPhoneu možemo očekivati na proljeće, kad će se početi pojavljivati i prve informacije o novom iOS-u.
A što je s ostalima?
Uz onu staru narodnu dok jednom me smrkne, drugom ne svane, možemo očekivati daljnji pad tržišnog udjela proizvođača kao što su Sony, LG, HTC, koji nikako da shvate da se od stare slave ne živi. Sony će se vjerojatno nastaviti igrati novim modelima i flagshipe izbacivati svakih šest mjeseci, zato jer može, i jer će drugi odjeli još neko vrijeme pokrivati gubitke koje ostvari mobilna divizija.
Ne možemo reći da su Sonyjevi modeli loši, dapače, ali im fali nešto što bi ih istaknulo. Šestomjesečni ciklus izmjene top modela očito nije rješenje, a jednu tranšu gubitaka bi definitivno mogli unaprijed ukalkulirati, tj. ugraditi ih u cijenu, što bi osiguralo veću konkurentnost i udarilo temelje za budućnost.
HTC je u sličnoj situaciji kao Sony, samo što za razliku od njega nema odjel koji bi mu pokrivao gubitke. Nedavna Googleova financijska injekcija i organizacija proizvodnje Pixela možda može osigurati da tvrtku ne preuzme konkurencija iz Kine, ali je upitno koliko će osigurati budućnost s HTC branda.
LG je u za njih nekoliko godina više puta donosio odluku o povlačenju s tržišta jugoistočne Europe i vraćanju natrag, tako da je svaki sljedeći potez nemoguće predvidjeti. Što se samih uređaja tiče, nekoliko izmjena strategija nije dalo vidljive rezultate, tako da je jedino izvjesna još jedna promjena, jer i u LG-u mogu računati na druge odjele koji će pokrivati gubitke. Hoće li se iz te gungule izroditi nešto zanimljivo, ostaje za vidjeti.
Ne treba zaboraviti ni podatak da skoro 40% tržišta smartfona zapravo drže „ostali“ proizvođači, što je iznimno velik udio. To znači da je tržište prilično zasićeno, ali i iscjepkano, te da postoji vrlo velik broj onih koji se bave ovim poslom. Trenutno se barata ciframa od oko 1000 brandova, s tim da svake godine stotine njih nestane, a zamijene ih novi.
