Vodootporni mobiteli postoje još od davnih dana kada su dummy-ji vladali tržištem. Mnogi će se sjetiti stare Nokije 5210, neki možda i Siemensa M65. Iako je vodootpornih mobitela bilo, rijetki su bili, a na našem tržištu bi ih mogli nabrojati na prste.
Prvi vodootporni smartfon napravila je Nokia još 2006., 5500 Sport, i radila je na Symbianu S60, dok je u novije vrijeme Sony napravio jedan iskorak serijom svojih flagshipa iz linije Xperije Z, a za par tjedana dolazi i njena treža inkarnacija. Bila je tu i Motorola Defy, no sve to možda i ne bi bilo tako zanimljivo da se u igru nije uključio i Samsung. Iako je još prošle godine izbacio S4 Active, a veću pažnju je tek dobio ove godine s vodootpornim Galaxyjem S5 (također dolazi kroz par tjedana).
No što je uopće vodootporno, a što otporno na prskanje? Što znače oznake IP58 ili IP67 i koja je bolja? Kakve veze ima koliko dugo je mobitel u vodi?
Otpornost nekog uređaja se označava tzv. "Ingress Protection Rating-om". Uzmimo kao primjer Xperiju Z koja ima certifikat IP57. Prvi broj, u ovom slučaju 5, označava otpornost na prodiranje prašine u kućište, dok drugi broj, u ovom slučaju 7, označava razinu otpornosti na vodu.
Što je broj veći, to je zaštita bolja. Tako se zaštita od prašine označava na skali od 0-6, pri čemu 6 označava potpunu zaštitu, a 0 apsolutno nikakvu.
U slučaju vode, skala je u razmjeru od 0-9, pri čemu već 7 označava potpunu zaštitu od vode prilikom uranjanja, ali samo do metra dubine i u trajanju do 30 minuta. Brojevi od 6 pa na niže su oznake otpornosti na polijevanje, prskanje pa sve do otpornosti na vlagu poput one u kupaonici nakon tuširanja. Nula označava nikakvu zaštitu od vode.
Kada govorimo o vodootpornim uređajima i njihovom uranjanju, moramo znati da se s povećanjem dubine povećava i pritisak na svako tijelo uronjeno u vodu, pa tako i smartfon. Već nakon 10 metara dubine, na tijelo djeluje pritisak od 2 atmosfere. Upravo je taj pritisak, odnosno hidrostatski tlak, razlog zbog kojeg su ograničenja uranjanja izražena u minutama i dubini, jer sve ima granicu koliko dugo može izdržati određeni pritisak. U našem slučaju, tijelo koje prvo popušta pritisak nije sam smartfon nego njegova zaštita od prodiranja vode poput brtvi ili membrana na 3.5mm utoru ili zvučniku.
Nažalost, bez dataljnih mjerenja svakog pojedinog uređaja, ne možemo znati koliko duboko bi baš taj smartfon mogao "zaroniti". Da vam pobliže objasnim zašto, zamislite situaciju u kojoj uteg od 50kg možete podići 10 puta, znači li to da ćete uteg od 100kg podići 5 puta ili onaj od 200kg 2 puta? Tako ne možemo znati ni hoće li voda prodrjeti u vaš smartfon već nakon 5 ili 10 metara dubine. Ne kažem da će mu se nešto dogoditi ukoliko zaroni na par sekundi na 10 metara, no u svakom slučaju, bolje ne isprobavati.
Jedna ključna stvar kod vodootpornosti današnjih smartfona je ta da su otporni na slatku vodu, no ne na slanu. Teoretski, upadne li vam u more, a servis u slučaju kvara to i dokaže, najčešće gubite garanciju. Ukoliko vam se ipak dogodi da vam smartfon "upadne" u more, svakako ga isperite običnom vodom čim prije.
Za kraj, znači li to da je certifikat IP58 u najavljenoj Xperiji Z2 bolji od onog IP67 u Galaxyju S5? Što se vodootpornosti tiče, je. Kompanije navode kako S5 može zaroniti do metar dubine, a Xperia Z2 još pola metra dublje, naravno oboje na samo 30 minuta.
No koliko ta razlika nama znači? U praksi vjerojatno ništa.
