Najnoviji deklasificirani dokumenti američke administracije, tj. oni s kojih su skinute oznake tajnosti, otkrivaju enormni opseg kupovine osobnih podataka američkih građana od strane tajnih službi i agencija.
U to su uključeni podaci prikupljeni s računala, pametnih telefona, vozila, Smart TV i srodnih uređaja, navodi se u izvještaju ureda ODNI (Office of the Director of National Intelligence). Ovi dokumenti su deklasificirani u siječnju 2022. godine na zahtjev sentarora Rona Wydea, a javno su objavljeni 9. lipnja ove godine, prenosi TechCrunch.
Podaci o lokaciji svakog Amerikanca spojenog na Internet, njegovoj povijesti surfanja webom, pretraživanja i sl., prikupljani su putem trećih strana, koje se bave preprodajom ovakvih podataka, koje pak otkupljuju od pružatelja usluga, kao što su društvene mreže, web pretraživači i sl. Na taj način, američke tajne službe praktički imaju detaljan uvid u najdetaljnije informacije o svakom građaninu, na temelju kojih mogu pratiti njegove aktivnosti.
TechCrunch navodi kako ovdje nije problem samo sveopća kontrola i zadiranje u privatnost svakog građanina, već i način na koji se podaci prikupljaju. Za neke stavke iz spomenutog izvještaja inače bi bili potrebni sudski nalozi, no to ovdje nije slučaj. Agencije ovim putem mogu pristupiti mnogim informacijama zaobilazeći sudove, što im je inače zakonska obveza.
Nakon priznanja samih američkih vlasti da u ovolikom obimu nadziru, ili bolje reći špijuniraju, vlastite građane, već zaboravljene Wikileaks afere s nesretnim Julianom Assangeom, ali i Edwardom Snowdenom, pokazuju da su bile samo vrh ledene sante.
U izvještaju se navodi da se radi o podacima koji su „komercijalno dostupni“, što u startu implicira da postoje i oni koji nisu. No čak i da prikupljaju samo „komercijalne“, upitna je usklađenost takve prakse sa zakonom.
TechCrunch nadalje navodi da ODNI još uvijek niti nema kompletan uvid u sve što tajne službe i agencije rade u ovom slučaju, odnosno na koji sve način provode nadzor nad američkim građanima, pa se tako automatski otvara pitanje što je s ostalim državama?
Imajući u vidu da sve društvene mreže i pretraživači interneta imaju sjedište u SAD-u, nije teško zaključiti da im nije problem prodati i podatke svojih korisnika iz drugih regija. Nedavno smo vidjeli kako je EU Facebooku naplatila rekordnu kaznu zbog nepoštivanja regulative o zadržavanju podataka EU građana na serverima unutar EU, što je jedan od koraka ka sprečavanju samovolje američkih kreatora globalne politike. No, ostaje za vidjeti koliko će to imati utjecaja na željeni ishod.
Uostalom, imajući u vidu slučajeve Wikileaks i Snowden, vjerojatno će i ova afera ubrzo pasti u zaborav.
