Kupnja novog računala ili nadogradnja postojećeg ove je godine postala prilčno skup sport. Prema najnovijim analizama tržišta, cijene radne memorije doživjele su povijesni skok. Ono što je još sredinom prošle godine koštalo oko 100 eura, danas doseže cijenu od oko 400. Iza ovog dramatičnog povećanja cijena, to je sada već svima jasno, ne stoji uobičajena tržišna fluktuacija, već kombinacija neviđene potražnje za umjetnom inteligencijom i neočekivanih geopolitičkih previranja.
Glavni krivac za ovaj nezapamćeni cjenovni šok je eksplozivni rast AI infrastrukture. Moderni podatkovni centri, koji pokreću i treniraju napredne AI modele, zahtijevaju ogromne količine memorije, prvenstveno High Bandwidth Memory (HBM) i LPDDR5X čipova. Ilustracije radi, samo jedan serverski ormar u takvom centru može potrošiti količinu memorije dovoljnu za opremanje tisuća standardnih prijenosnih računala.
Podaci sugeriraju da će AI sektor ove godine apsorbirati čak 70 posto svih proizvedenih memorijskih čipova na globalnoj razini. S obzirom na to da su tehnološki divovi spremni platiti vrtoglave iznose za te komponente kako bi ostali konkurentni u AI utrci, proizvođači su, logično, preusmjerili svoje proizvodne kapacitete prema profitabilnijim serverskim čipovima. Zbog toga je tržište potrošačke elektronike ostalo s ozbiljnim manjkom zaliha, što je izravno lansiralo cijene DDR5, pa čak i starijih DDR4 modula, u nebo.
Iako je AI nesumnjivo glavni pokretač krize, situaciju je znatno pogoršala geopolitička situacija. Sukobi na Bliskom istoku, s posebnim naglaskom na regionalne tenzije i blokade ključnih pomorskih ruta poput Hormuškog tjesnaca, ozbiljno su narušili globalne opskrbne lance. Iako se u kontekstu Bliskog istoka najčešće spominje nafta, tehnološki sektor pogođen je nestašicom nečeg drugog – helija.
Katar je drugi najveći svjetski proizvođač helija, plina koji je apsolutno neophodan u delikatnom procesu proizvodnje poluvodiča. Zbog otežanog transporta u regiji, gotovo trećina svjetske opskrbe ovim plinom postala je nedostupna, što je stvorilo uska grla u već preopterećenim tvornicama čipova diljem svijeta.
Tržišni stručnjaci i analitičke kuće trenutno ne donose optimistične prognoze za prosječne potrošače. Iako se naziru prvi znakovi stagnacije rasta cijena na trenutnim, visokim razinama, nitko ne očekuje skori povratak na povoljne iznose iz 2025. godine. Izgradnja novih tvornica za proizvodnju poluvodiča i proširenje kapaciteta proces je koji traje godinama, zbog čega se prva značajna stabilizacija i konkretan pad cijena očekuju najranije krajem 2027. ili početkom 2028. godine.
