Revidirana verzija kontroverznog prijedloga EU zakona o skeniranju sadržaja svih chat aplikacija zbog tobožnje zaštite djece, u javnosti poznata kao Chat Control, službeno se vratila na stol zakonodavaca.
Iako se novi tekst predstavlja kao kompromis koji napušta sporno obavezno skeniranje i uvodi ga na "dobrovoljnoj" bazi, stručnjaci za privatnost i digitalna prava izražavaju duboku zabrinutost, upozoravajući na "političku obmanu najviše razine".
Radna skupina za provedbu zakona (Law Enforcement Working Party) u Vijeću EU sastala se danas kako bi raspravljala o prijedlogu. Ovo slijedi nakon sastanka održanog 5. studenog, a dolazi nakon što je Dansko predsjedništvo predstavilo novi kompromis, povukavši prethodni prijedlog o obaveznom skeniranju razgovora.
Kako prenosi Netzpolitik, posljednji prijedlog Uredbe o seksualnom zlostavljanju djece (CSAR) naišao je na široku potporu tijekom sastanka 5. studenog, "bez glasova protiv" i bez potrebe za daljnjim izmjenama.
Čini se da je novi tekst, koji uklanja sve odredbe o obvezama otkrivanja i čini CSAM skeniranje dobrovoljnim, put ka konačnom dogovoru nakon više od tri godine pokušaja.
Međutim, stručnjaci za privatnost i tehnolozi nisu uvjereni. Dugogodišnji kritičar Kontrole razgovora i pravnik za digitalna prava, Patrick Breyer, ocijenio je prijedlog "političkom obmanom najvišeg ranga".
Prema najnovijoj verziji teksta, pružatelji usluga razmjene poruka neće biti prisiljeni skenirati sve URL-ove, slike i videozapise koje korisnici dijele, već će moći odabrati dobrovoljno provođenje skeniranja.
Ipak, postoji kvaka. Članak 4 uključivat će moguću "mjeru ublažavanja" koja bi se mogla primijeniti na usluge "visokog rizika", zahtijevajući od njih da poduzmu "sve odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika".
Prema Breyeru, ovakva pravna rupa mogla bi učiniti uklanjanje obveze otkrivanja "bezvrijednim" time što negira njihovu dobrovoljnu prirodu. Upozorio je: "Čak bi i skeniranje na strani klijenta (CSS) na našim pametnim telefonima uskoro moglo postati obavezno – što je kraj sigurne enkripcije."
Razbijanje enkripcije – tehnologije koju koriste sigurnosni softveri poput VPN-ova, Signala i WhatsAppa za zaštitu privatnih komunikacija – dosad je bio najjači argument protiv prijedloga.
Breyer također upozorava da novi kompromis ide dalje i opasniji je od odbačenog prijedloga. Tvrdi da se nadzor, koji je prije bio usmjeren na multimediju (slike, videi), sada proširuje i na skeniranje privatnih tekstualnih poruka i metapodataka.
"Javnost se vuče za nos", upozorava Breyer. "Nakon glasnih javnih prosvjeda, nekoliko država članica, uključujući Njemačku, Nizozemsku, Poljsku i Austriju, rekle su 'Ne' neselektivnoj kontroli razgovora. Sada se ona vraća na stražnja vrata."
Breyer nije jedini koji izražava zabrinutost. Tuta, njemački pružatelj usluga šifrirane e-pošte, također diže uzbunu. "Hummelgaard [pretpostavlja se danski ministar] ne razumije da 'ne' znači 'ne'", napisao je pružatelj na platformi X.
Da bi se razumjeli sljedeći koraci, sada treba pričekati službene ishode današnjeg sastanka Vijeća EU.
