Dok svijet tehnologije bruji o umjetnoj inteligenciji, na nedavnom OpenInfra Summitu u Parizu dominirala je druga tema – "digitalna suverenost". Rastuća zabrinutost europskih vlada, tvrtki i pojedinaca zbog ovisnosti o američkim tehnološkim gigantima i njihovoj politici pokreće snažan val prelaska na open-source softver.
Digitalna suverenost odnosi se na sposobnost države, organizacije ili pojedinca da kontrolira vlastitu digitalnu infrastrukturu, tehnologije i podatke bez pretjerane ovisnosti o stranim entitetima. Kako je objasnio Thierry Carrez, generalni menadžer OpenInfra Foundationa, nestabilnost globalnih saveza i promjenjivi uvjeti trgovine natjerali su Europu da potraži "otpornost" u vlastitim snagama. "Otvoreni kod nam omogućuje da budemo suvereni bez da budemo izolirani", zaključio je.
Ovaj zaokret ne bi trebala biti samo teorija. Brojne europske institucije već su poduzele konkretne korake. Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein nedavno je u potpunosti zamijenila Microsoftove proizvode poput Outlooka i Exchangea open-source alternativama. Sličan put slijedile su i austrijska vojska, danske vladine agencije te francuski grad Lyon. Francusko Ministarstvo financija razvija vlastiti privatni oblak temeljen na OpenStacku, a Europska komisija imenovala je i prvu potpredsjednicu zaduženu za tehnološku suverenost.
Iako su politički motivi snažni, nisu jedini pokretač. Korisnici su također frustrirani rastućim cijenama Microsoftovih pretplata i agresivnom politikom tvrtki poput Broadcoma nakon preuzimanja VMWarea. To je dovelo do porasta popularnosti open-source uredskih paketa kao što je LibreOffice te migracije korisnika VMWarea na rješenja temeljena na OpenStacku.
Kao odgovor na rastuću potražnju, europske tehnološke tvrtke poput Deutsche Telekoma, OVHclouda, STACKIT-a i SUSE-a razvijaju vlastite cloud platforme i rješenja temeljena na otvorenom kodu, nudeći europskim korisnicima alternative američkim hiperscalerima (AWS, Microsoft Azure, Google Cloud).
Pokret prema digitalnoj suverenosti u Europi doseže kritičnu masu. Više nije riječ samo o entuzijazmu male grupe zagovornika otvorenog koda, već o fundamentalnoj promjeni strategije koja će dugoročno oblikovati europsko digitalno tržište.
