Sjećate li se Googleovih početaka i tadašnje "Don't be evil" fraze? Mlađi čitatelji vjerojatno ne, pa podsjetimo da je to bio Googleov temeljni korporativi moto i dio njihovog etičkog kodeksa, koji su osmislili zaposlenici (poput Paula Buchheita oko 2000./2001.), a popularizirali su ga suosnivači Larry Page i Sergey Brin.
Naravno, to su bili počeci interneta kakvog danas poznajemo, a Google je u međuvremenu postupno gradio svoje carstvo, da bi postao jedan od najvećih internetskih "feudalaca". Više o novom, tzv. tehnofeudalizmu pročitajte ovdje.
Tako je sada, u najnovijoj epizodi širenja svog poretka, postavio obrazovne institucije pred zid: ili će prihvatiti integriranu umjetnu inteligenciju u učionicama ili će u potpunosti ostati bez pristupa najvećoj svjetskoj tražilici. Odluka o onemogućavanju Google Pretraživanja za školske račune koji odbiju AI značajke tako jasno razotkriva zabrinjavajuću razinu kontrole koju ovaj tehnološki div ima nad javnim obrazovnim sustavom. Za sada u Americi.
Ravnatelji i profesori koji pokušavaju zadržati AI alate izvan učionica sada se suočavaju s nepremostivom preprekom. Google je najavio da će sljedeće godine isključiti AI značajke za učeničke račune koji to zatraže, no ta će sistemska akcija istovremeno ugasiti i samu tražilicu. Kompanija je umjetnu inteligenciju toliko duboko ugradila u temeljnu arhitekturu svog pretraživača da su škole sada prisiljene birati između usvajanja često neželjenih AI alata i potpunog gubitka osnovnog alata za internetsko istraživanje.
Potpredsjednik Google Educationa, Chris Phillips, pravda ovaj potez neraskidivom tehničkom vezom između pretraživanja i umjetne inteligencije unutar učeničkih profila. Kao navodni kompromis koji bi trebao ublažiti opravdane strahove profesora od masovnog varanja, Google uvodi način rada "Vođeno učenje" (Guided Learning). Umjesto da generira trenutne gotove odgovore, ovaj bi sustav trebao voditi učenike korak po korak kroz rješavanje zadataka. Iako će školski administratori dobiti priliku testirati ove funkcije prije konačne implementacije, iluzija slobodnog izbora ostaje nepobitna.
Ovakav korporativni ultimatum dolazi u trenutku kada veliki školski okruzi, poput onih u New Yorku i Los Angelesu, aktivno ograničavaju generativni AI na učeničkim uređajima. Reakcije na Googleov potez izrazito su oštre. Bivša predsjednica američke Savezne trgovinske komisije, Lina Khan, najoštrije je osudila ovu odluku, optuživši Google da zlorabi svoj monopol na tržištu tražilica kako bi doslovno prisilio škole na korištenje svog novog softvera.
Nezadovoljstvo dijele i lokalni politički čelnici. Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani javno je poručio da niti jedna privatna korporacija ne bi smjela diktirati način na koji javne škole obrazuju djecu. Istovremeno, udruge roditelja koje zagovaraju oprezan pristup tehnologiji u učionicama upozoravaju da uskraćivanje osnovnog, čistog pretraživanja weba izravno sabotira usvajanje temeljnih istraživačkih navika kod učenika.
Zahvaljujući masovnoj distribuciji jeftinih Chromebook računala i paketa Google Workspace, Google drži američki obrazovni sustav u čvrstom stisku. Ukidanje pristupa tražilici ostavlja školske odbore stjerane u kut, jer bi migracija na alternativne alate zahtijevala ogromna financijska sredstva i vrijeme koje škole nemaju. Kada početkom 2027. godine ova promjena stupi na snagu, obrazovne institucije moći će birati samo između dva zla: standardnog pretraživanja s potpuno uključenim AI sažecima ili spomenutog "Vođenog učenja". Opcija klasičnog pretraživanja weba, bez nametnutog uplitanja umjetne inteligencije, u Googleovom ekosustavu jednostavno više ne postoji.
