Do prije samo desetak godina, europski su čelnici, zajedno sa svojim američkim kolegama, redovito osuđivali autoritarne režime poput onih u Turskoj i Rusiji kad su njihovi čelnici najavili početak državne kontrole društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje. Ne treba niti spominjati stavove "slobodnog svijeta" prema državnoj kontroli interneta u Kini.
Međutim, kako je vrijeme prolazilo, i najslobodniji su shvatili da previše slobode nije dobro i zato su počeli ozbiljno razmatrali kopiranje svojih autoritarnih i toliko mrskih pandana u neslobodnom i zatucanom dijelu svijeta.
Prema internom dokumentu koji je procurio u javnost, Europski parlament vrši pritisak na Vijeće EU kako bi se postigao dogovor oko kontroverznog prijedloga o masovnom skeniranju digitalnih komunikacija u svrhu borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece. Međutim, kritičari upozoravaju da se radi o "političkoj ucjeni" koja bi mogla trajno narušiti digitalnu privatnost i sigurnost svih građana EU.
Kako prenosi grupa za digitalna prava Netzpolitik, na sastanku održanom 11. srpnja, EU Parlament je zaprijetio blokadom produljenja trenutne, privremene uredbe o dobrovoljnom skeniranju, osim ako Vijeće ne pristane na uvođenje obaveznog skeniranja za sve pružatelje usluga.
"Ova politička ucjena nameće loš izbor i u suprotnosti je s vlastitim, prethodno izraženim stavom Parlamenta protiv masovnog nadzora", izjavio je za TechRadar Patrick Breyer, bivši zastupnik njemačke Piratske stranke, inače otprije poznate po borbi za digitalna prava građana.
Danska je, prvog dana svojeg predsjedanja Vijećem EU, ponovno na stol stavila kontroverzni prijedlog, popularno nazvan "Chat Control" (Kontrola chata). Ako bude usvojen, nove obveze za sve pružatelje usluga razmjene poruka, poput WhatsAppa, Signala i Messengera, mogle bi biti usvojene već u listopadu ove godine.
Prvotno predložen u svibnju 2022., zakon ima za cilj zaustaviti širenje CSAM materijala online skeniranjem svih komunikacija, uključujući i one zaštićene enkripcijom. Stručnjaci su posebno zabrinuti da će nove obveze skeniranja potkopati zaštitu enkripcije s kraja na kraj (end-to-end encryption) tj. ključne sigurnosne značajke koja poruke čini nečitljivima bilo kome osim pošiljatelju i primatelju.
Prema Breyeru, danski prijedlog je "najradikalnija verzija" do sada. "Ovaj prijedlog uključuje obavezno masovno skeniranje privatnih komunikacija i ima za cilj slomiti sigurnu enkripciju prisiljavanjem na 'skeniranje na strani klijenta' (client-side scanning) unutar vaših aplikacija. Znakovito je da će računi vlade i vojske biti izuzeti od ovog nametljivog i nepouzdanog skeniranja", objašnjava Breyer.
Procurjeli dokument također potvrđuje da Pravna služba Vijeća EU i dalje smatra da trenutni prijedlog krši temeljna prava Europljana, jer "ključni problemi pristupa komunikaciji za potencijalno sve korisnike ostaju nepromijenjeni".
Unatoč tome, čini se da su mnoge zemlje koje su se protivile prijedlogu 2024. sada sklonije dogovoru. Danski prijedlog podržavaju Italija, Španjolska i Mađarska, dok je Francuska poručila da bi ga "u suštini mogla podržati". Belgija, Estonija, Finska, Njemačka, Grčka, Slovenija, Luksemburg i Rumunjska trenutno su neodlučne ili čekaju dodatne konzultacije. Zanimljivo, Hrvatska se u ovom izvještaju ne spominje, ali možemo pretpostaviti da će na koncu odlučiti na principu "kud' svi Turci, tu i mali Mujo".
Sve vlade trebaju finalizirati svoje stavove do 12. rujna, za kada je zakazan sljedeći sastanak. Cilj je, međutim, konačno raspravljati i glasati o zakonu 14. listopada.
Ono što je sigurno jest da je pritisak za dobivanje zakonskog pristupa enkriptiranim podacima građana glavni prioritet za zakonodavce EU. Krajem lipnja, Europska komisija je objavila i prvi korak unutar svoje strategije ProtectEU, koja ima za cilj omogućiti tijelima za provedbu zakona da dešifriraju sve privatne podatke do 2030. godine.
