Novi podaci o globalnim poreznim obvezama rasvijetlili su financijske operacije jednog od najvećih svjetskih tehnoloških divova. Prema nedavno objavljenim izvješćima, Apple je prošle godine Irskoj platio vrtoglavih 17 milijardi dolara poreza, što predstavlja čak 40 posto ukupnih poreznih davanja te kompanije na globalnoj razini, piše Financial times.
Ovaj enorman iznos izravna je posljedica presude najvišeg suda Europske unije iz 2024. godine, kojom je Appleu naloženo plaćanje 13 milijardi eura zaostalih poreza. Sud je tada presudio da je Irska Appleu pružila "nezakonitu državnu potporu", čime je efektivna porezna stopa kompanije u toj zemlji iznosila manje od jedan posto. Ukupno gledano, Apple je prošle godine na globalnoj razini platio 43 milijarde dolara poreza na dobit.
Irski fenomen: Malo zaposlenih, golemi profiti
Irska već godinama ubire goleme financijske plodove zahvaljujući svojoj niskoj stopi poreza na dobit, koja trenutno iznosi 12,5 posto. Koliko je irski model ovisan o tehnološkim gigantima, najbolje ilustrira podatak da su u 2024. godini samo tri kompanije, za koje se u principu vjeruje da su Eli Lilly, Apple i Microsoft, uplatile gotovo polovicu svih prikupljenih poreza na dobit u toj državi.
Apsurdnost dosadašnjeg sustava najbolje se očituje u omjeru profita i broja zaposlenih. U fiskalnoj godini koja je završila u rujnu 2025., Apple je čak četvrtinu svoje globalne dobiti prije oporezivanja knjižio preko svojih irskih podružnica, unatoč tome što u toj zemlji, gdje im je europsko sjedište, zapošljavaju (5.575 ljudi) tek 3 posto svoje ukupne radne snage.
To znači da je Apple u Irskoj ostvario dobit prije oporezivanja od nevjerojatnih 6 milijuna dolara po zaposleniku. Za usporedbu, u Njemačkoj, gdje zapošljavaju 4.089 ljudi, taj profit iznosi tek 51.000 dolara po zaposleniku. U Njemačkoj je Apple platio 153 milijuna dolara poreza, što čini samo 0,3 posto njihovog globalnog iznosa.
Nova EU pravila tjeraju korporacije na transparentnost
Ove financijske asimetrije izašle su na vidjelo zahvaljujući novim pravilima Europske unije koja od velikih kompanija zahtijevaju javno objavljivanje prihoda, profita i plaćenih poreza na dobit za svaku pojedinu državu članicu, kao i za poznate porezne oaze. Nove mjere transparentnosti daju aktivistima i zakonodavcima svježe argumente u borbi za to da velike korporacije pravednije doprinose javnim financijama.
Korporacije, s druge strane, negoduju tvrdeći da nova pravila daju nepotpunu i obmanjujuću sliku njihovog stvarnog doprinosa pojedinim zemljama. Iz Applea su poručili da su "konzistentno jedan od najvećih svjetskih poreznih obveznika", ističući razliku između poreza na dobit (koji se plaća tamo gdje se nalazi imovina) i poreza na potrošnju, poput PDV-a, koji se uplaćuju u zemljama gdje se nalaze sami potrošači.
Nisu jedini: Slučajevi Microsofta i Procter & Gamblea
Apple nije usamljen u ovakvim praksama. Microsoft je u lipnju otkrio da je prošle godine u Irskoj knjižio 38 posto svog globalnog profita prije oporezivanja, što iznosi više od 7 milijuna dolara po zaposleniku.
Još je ekstremniji primjer tvrtke Procter & Gamble, koja je prijavila 115 milijuna dolara profita i nula dolara plaćenog poreza u Luksemburgu – zemlji u kojoj imaju točno jednog zaposlenog. Iz te su tvrtke pojasnili da su prestali s operacijama u toj državi te da nisu platili porez jer su prošlogodišnju dobit prebili s gubicima iz prethodnih godina.
