Google je proveo godine promovirajući Android kao otvoren i besplatan operacijski sustav kojega svi mogu koristiti. Dostupan je uz open-source licencu, a svi s internet konekcijom mogu skinuti source kod operacijskog sustava i modificirati ga po želji. Na koncu, to i svi veći proizvođači mobitela i rade. Samsung je modificirao Android i tu modifikaciju nazvao "TouchWiz", HTC je slično učinio sa Senseom, itd.
Primjerice, Amazon je otišao korak dalje, pa je kreirao svoj Kindle Fire tablet s brojnim promjenama u odnosu na izvorni Android OS. Uklonio mu je web preglednik, kao i sve Google aplikacije, a dodao potpuno novo sučelje koje je prilagođeno kupovini knjiga, glazbe i video sadržaja s Amazon stranice.
No, krenimo redom...
Open Headset Alliance
Ovaj pojam se često povezuje s Androidom, no što on predstavlja? Najlakše ga možemo ilustrirati na – Unixu.
Prva verzija Unixa napravljena je prije više od 40 godina u laboratorijima američkog telekoma – AT&T. Danas postoji velik broj izvedenica tog istog OS-a, od kojih su neke open source, a neke "zatvorene" i modificirane na brojne načine, pa je zbog toga programerima praktički nemoguće napisati program koji će raditi na svim verzijama Unixa.
Slično se moglo dogoditi i s Androidom u slučaju da je svatko zainteresiran za Android OS skinuo kod i u potpunosti ga promijenio. Srećom, ovu opasnost je Google prepoznao na vrijeme i osnovao Open headset alliance koji je zaživio istog dana kada je i predstavljena prva verzija Androida.
OHA je konzorcij, odnosno savez koji čine 84 tvrtke. Osnovan je 2007. godine, od strane svih većih proizvođača mobitela (HTC, LG, Sony, Motorola i Samsung), softverskih tvrtki (Google, eBay...) i telekom operatera (T-Mobile, China Mobile, Telefonica...). Od osnivanja, savezu se pridružilo još mnogo velikih imena mobilne industrije.
Glavni cilj saveza je razvoj otvorenih standarda za mobilne uređaje i inovativnost na ovom polju, a glavno pravilo saveza je da njegovi članovi neće proizvoditi/prodavati mobilne uređaje koji rade na modificiranoj, odnosno nekomplatibilnoj verziji Androida.
Upravo zbog ovog saveza, odnosno broja tvrtki koje su uključene u njega, Android ostvaruje svoj strelovit rast od njegovog osnivanja.
Situacija s Acerom i je li Android otvoren?
Prije nepunih mjesec dana, Acer je trebao predstaviti svoj novi pametni telefon namijenjen kineskom tržištu. Radi se o CloudMobile A800 kojega je trebao pokretati Aliyun OS. Aliyun je cloud open source OS razvijen od strane Alibabe (najveće kineska online trgovine) koji se zasniva na izvedenici Android OS-a.
No, na dan predstavljanja uređaja Acer je otkazao konferenciju zbog pritiska Googlea. Google nije bio zadovoljan što Acer, kao član prethodno spomenutog OHA-a koristi open source OS drugog proizvođača i zbog toga im je zaprijetio oduzimanjem Android licence. Slijedom toga, Acer je popustio i CloudMobile A800 nikada nije predstavljen.
Andy Rubin, Googleov glavni čovjek zadužen za Android, je na nekoliko mjesta objasnio ovu situaciju riječima da Acer kao član OHA ne smije koristiti nekompatibilne verzija Androida, na kojima određene aplikacije s Play Storea neće raditi.
Acer nije prvi koji se probao okušati u vodama nekompatibilnog Androida. Pokušali su to i RIM, Amazon i Barnes & Noble, no oni su u tome ipak uspjeli. Razlika je u tome što ove tri kompanije nisu članice OHA saveza, pa na njih Google niti nema svoj utjecaj. Zbog toga tableti ovih kompanija niti nemaju pristup Play storeu i Google aplikacijama.
Kao zaključak možemo navesti da je Android uistinu open source sustav kojega može koristiti svatko. No, u slučaju da proizvođač hardvera želi profitirati od Androidovog eko sustava (Play Storea, svih Google aplikacija) mora zadovoljiti pravila koja propisuje OHA.
Situacija s licenciranjem i je li Android besplatan?
Android je operacijski sustav, primarno namijenjen mobitelima, a poopćeno možemo reći da se sastoji od vrste Linuxa (kernel dijela), programskih librarya (biblioteka), Java platforme i ugrađenih aplikacija. Ako zanemarimo kernel dio, ostatak Android softvera je u potpunosti razvio Google i taj dio je licencirao po Apache 2.0 licenci, koja se u potpunosti ne naplaćuje.
No ipak, verzija Linuxa koja je uključena u Android nije u potpunosti besplatna. Ona sadrži dijelove koda koji se naplaćuju, a u slučaju da poželite razviti svoj vlastiti uređaj i u njega postaviti samo besplatan dio Androida – to neće biti dovoljno za normalan rad uređaja.
Iako se za Android često govori da je to u principu Linux za mobitele, prava istina je da se on podosta razlikuje od GNU/Linux OS-ova zbog toga što sadrži jako malo GNU-a, a jedina dodirna točka Androida i GNU/Linux OS-a je već prethodno spomenut kernel. Tako da u principu Android "sadrži" Linux, ali ne GNU te su zbog toga i Linux/GNU drukčiji od samog Androida.
Kada razni proizvođači mobitela modificiraju Android, po osnovnoj GNU licenci moraju objaviti izvorni kod Linux dijela, no promjene koje ustvari i izvrše na mobitelima – u sučelju i aplikacijama ostaju zatvorene i nedostupne javnosti. Zbog toga baš i nije ispravno reći da je, primjerice, Samsung Galaxy S3 open source, a da iPhone nije. Svakako možemo reći da je baza Galaxya open source, a sve se ostalo ubraja u Samsungovo intelektualno vlasništvo.
Upravo je intelektualno vlasništvo jedan od najčešće debatiranih pojmova na internetu u zadnje vrijeme. Zbog intelektualnog vlasništva, odnosno patenata, proizvođači Android mobitela prosječno plaćaju 50-60$ po proizvedenom uređaju drugim tvrtkama. Tvrtke koje najviše novaca dobivaju od licenci su Microsoft, Samsung, Motorola i Nokia, a od nedavno i Apple. Osim Applea, ove preostale četiri tvrtke su pioniri glavnih tehnologija bez kojih rad mobilnih uređaja ne bi bio moguć.
Kao zaključak istaknuli bismo da je dio Androida svakako besplatan, a u slučaju da bilo tko želi postaviti funkcionalni OS na svoj uređaj treba platiti licencu u iznosu od otprilike 5-6$. Također, ako takav uređaj sadrži sve funkcije modernih smartphone uređaja, cijena licence se penje do spomenutih 60$.
