Kako je nastao Bitcoin, u što se pretvorio i kamo ide? Isplati li se ulagati?

Nakon globalne financijske krize 2008. godine, mnogi su se s pravom zapitali je li aktualni monetarni sustav zaista na klimavim nogama i može li se vjerovati nacionalnim valutama koje kontroliraju centralne banke država, dok privatne banke, čak i uz strogu regulaciju, rade što hoće kako bi ostvarile što veći profit, a mnogi građani ostali bez domova.

Kriza 2008. je pokazala kako su bankari bili toliko bahati da su zbog vlastitih bonusa kredite dijelili i kreditno nesposobnima, te međusobno prodavali derivate vrijednosnih papira, što je na koncu dovelo do napuhivanja kreditnog balona koji je morao puknuti. Posljedice su sanirane, što novcem poreznih obveznika, što doslovno tiskanjem svježeg novca, za kojeg imalo upućeni u ekonomiju znaju da odavno nema pokriće u zlatu kao nekad.

Vrijednost današnjih nacionalnih valuta (Fiat currency) temelji se doslovno na povjerenju, a kreiraju se sukladno potražnji, što u prijevodu znači da mu je temelj – dug. Kad se netko zaduži za recimo 1000 dolara, banka će na osnovu depozita od 100 dolara „od zraka“ stvoriti još 900 dolara. Koliko god ovo zvučalo nevjerojatno, neosporno je, i plodno je tlo za napuhivanje kreditnih balona.

I tako je 2009. godine izvjesni Satoshi Nakamoto (ime je vjerojatno izmišljeno) došao na ideju da kreira novac u digitalnom obliku, koji će se temeljiti na pouzdanom Blockchain sustavu pohranjivanja informacija koje je iznimno teško ili čak nemoguće naknadno promijeniti, hakirati, i što je najvažnije – prevariti sustav.

Da sad ne ulazimo previše u dubinu blockchain sustava i kompleksnih algoritama, samo još spomenimo da se Bitcoin (i ostale kriptovalute) stvaraju na moćnim računalima koja ih „rudare“, odnosno rješavaju kompleksne matematičke zadaće.

Računalnom laiku ovo možda zvuči dosadno, no ukoliko ste shvatili gore navedene detalje o aktualnom monetarnom sustavu, sada slijede zanimljiviji detalji. Naime, Bitcoin je zamišljen kao de-centralizirana valuta, dakle dijametralno suprotno onome što danas imamo – centralne banke država koje kontroliraju svoje valute. Bitcoin nema centralnu banku niti bilo kakav sličan autoritet, već je koncipiran tako da ga vodi izvrsno osmišljeni algoritam. Također, Bitcoin je zamišljen tako da ima maksimalnu zadanu količinu, i ukupno je moguće izudarati 21 milijun Bitcoina.

Što ovo znači?

Ako se vratimo na aktualni monetarni sustav i neograničenu količinu novca koja se može štampati, znači da Bitcoin nije inflantoran i da može imati stvarnu vrijednost. Neki su ovdje povukli paralelu sa zlatom, koje je nekad davno određivalo vrijednost pojedine nacionalne valute. Dakle, i zlato ima ograničenu količinu na Zemlji i postoji konačan broj kilograma koji se mogu izrudariti. Upravo zato bi jedna digitalna valuta s unaprijed ograničenom količinom, mogla spriječiti nastajanje inflacije i napuhivanja kreditnih balona.

No, kao što je već rečeno, to je bilo 2009. godine, dok se svijet još oporavljao od posljednje financijske krize. U sljedećih nekoliko godina, mnogi su vjerovali da bi Blockchain i Bitcoin mogli donijeti pravedniji sustav i učini svijet boljim, a oni nadobudniji, nadali su se čak i promjeni paradigme, odnosno kapitalizma u nešto humanije.

No, tu bajci polako dolazi kraj, budući da se za rudarenje Bitcoina (i drugih kriptovaluta) počela trošiti sve veća količina energije pa su se mnogi zapitali koliko sve skupa ima smisla. U ovom trenutku na rudarenje Bitcoina se troši 110 Terawatt-sati struje godišnje, što odgovara potrošnji jedne Švedske. Naravno, kad bi sve ostalo na tome, problema ne bi bilo, ali nakon inicijalnog uspjeha Bitcoina, nastale su i druge kriptovalute (trenutno ih je oko 4000), ali Bitcoin zauzima najveći dio tržišta.

S obzirom na rast cijene Bitcoina u odnosu na nacionalne valute, porastao je i broj „rudara“ koji se natječu u kreiranju novih jedinica. Ovo je postao iznimno unosan biznis, ali u njega su potrebna ogromna ulaganja. Danas postoje cijele tvornice kriptovaluta, sa stotinama i tisućama najsnažnijih računala, koje 24 sata dnevno rudare i proizvode nove Bitcoine i ostale kriptovalute.

U međuvremenu su se pojavile i kriptovalute koje nemaju unaprijed maksimalno određenu količinu, što znači da su inflatorne. Najpoznatiji je Ethereum, koji je po tržišnoj kapitalizaciji druga najveća kriptovaluta (nakon Bitcoina).

No tu priči nije kraj. Kako bi se izrudareni Bitcoin prodao na tržištu, bilo je potrebno formirati „markete“ odnosno trgovine gdje će se one moći kupiti klasičnim novcem. Tu sad dolazimo do ulagača koji su stotine milijuna dolara uložili u trgovanje kriptovalutama, da bi stvorili nešto slično trgovanju dionicama na burzama. Burza, u suštini ogromna kladionica, temelj je današnje kapitalističke paradigme pa je tako i trgovanje kriptovalutama na kraju završilo na svojevrsnim burzama. Naime, postoje tzv. Exchangei kao što su Binance, Coinbase i mnogi drugi, koji zarađuju ogromne svote novca na provizijama.

Dakle, humana ideja s početka priče, pretvorila se u novu generaciju pohlepe, a da bi stvar bila gora, kriptovalute su višestruko podložnije volatilnosti, odnosno stalnom mijenjanju vrijednosti nego dionice na burzama. Danas postoji cijela industrija temeljena na trgovanju kriptovalutama, kao i popratni analitičari koji po cijele dane proučavaju grafove i pokušavaju predvidjeti budući rast ili pad cijena.

Naravno, visoka volatilnost je posljedica manjka regulacije, o čemu se sada sve češće govori, no malo je vjerojatno da će u nekom kratkom roku stupiti na snagu. Razlog tome leži u jednostavnoj činjenici što današnji političari i zakonodavci još uvijek ne razumiju što su kriptovalute, niti imaju bilo kakvu ideju kako bi tržište trebalo regulirati. Oni znaju samo da su decentralizirane valute prijetnja centraliziranim nacionalnim valutama i o tome trube već godinama.

Ipak, drastičan korak nedavno je napravila Kina. U svom stilu, dekretom je zabranila rudarenje kriptovaluta i paralelno predstavila vlastiti digitalni juan, također temeljen na blockchainu, ali pod izravnom kontrolom centralne banke. Ovo je u svibnju izazvalo potres na tržištu kriptovaluta, kad im se vrijednost doslovno prepolovila. Dakle, postoji strah od regulacije, ali zapadne zemlje vjerojatno neće ovako oštro nastupiti prema ovoj sada već „industrijskoj grani“, već će pokušati uvesti plaćanje neke vrste poreza na kapitalnu dobit. Vidjevši da se radi o unosnom biznisu, čak su i mnogi političari počeli ulagati u kriptovalute.

Veliki problem je i anonimnost, koja je još uvijek dijelom prisutna kod trgovanja kriptovalutama pa je stoga opravdana bojazan od pranja novca i ostalih kriminalnih radnji. Inače, sve više exchangea sada uvjetuje davanje svih osobnih podataka ukoliko želite trgovati, što je dijelom postignuto pritiscima kad su izašli na burzu, odnosno kad su počeli raditi kao kompanije.

I tako smo došli do stadija u kojem je Bitcoin postao sve samo ne spasitelj, kao ni bilo kakva alternativa aktualnom monetarnom sustavu. Dapače, postao je leglo novih kapitalista koji razumiju ono što većina političara ne razumije. Ovu situaciju je najbolje opisao američki komičar John Oliver svojom slavnom izjavom: „Kriptovalute su sve što ne razumijete o novcu, kombinirano sa svime što ne razumijete o računalima“.

Isplati li se ulagati u kriptovalute?

Ako se želite na brzinu obogatiti, svakako da. Ali pritom znajte da je to mač s dvije oštrice. Kako se lakoćom vaš kapital može povećati, isto tako ga možete i izgubiti. Idealan scenarij bi bio da kupite neku manju količinu kriptovalute za iznos novca na kojeg možete zaboraviti. Vidjeli smo da se u ovih desetak godina vrijednost Bitcoina uvećala za nevjerojatnih 500%, tako da ako se trend nastavi, vjerojatno ćete dugoročno profitirati.

Zamke vrebaju u sve većim pritiscima da se tržište regulira, zbog čega povjerenje u kriptovalute pada, ali se relativno brzo oporavi i ponovno počne rasti. Analitičari su izradili kompleksne alate kojima se služe iskusni traderi i profitiraju upravo na volatilnosti. Najnoviji primjer se dogodio prije desetak dana kad je cijena Bitcoina pala ispod 30.000 dolara, da bi u samo par dana kasnije narasla na preko 42.000. Iskusni traderi, ali i kompanije koje posjeduju ogromne količine Bitcoina, kupili su ovaj tzv. dip i sada se vrijednost njihovog uloga povećala za trećinu. Istina, uslijedila je mala korekcija cijene jer se Bitcoinom sada trguje za oko 40.000 dolara.

Ovakvih scenarija je do sada bilo više, a profit su izvukli uglavnom iskusni traderi koji prate analize i koriste se raznim matematičkim alatima. Naravno, nađe se i pokoji padobranac koji će zaraditi za novi mobitel ili možda čak auto. Nadalje, industrija je tijekom godina izmislila i derivate kao što su „futuresi“, optionsi, klađenja, leverages itd., dakle sve ono što već postoji u bankarstvu, ali na steroidima. Kriptovalute možete čak i „stakeati“, odnosno uložiti ih u štednju, koja vam daje daleko veće kamate od štednje novca u bankama.

I što reći na kraju ovog „uvoda“? Trgovanje kriptovalutama svakako je hazarderstvo. Neki će reći da je i ono na burzama isto, no razlike su velike. Trgovanje dionicama je strogo regulirano i tržište je daleko manje volatilno, što opet ne znači nužno da je vaš kapital tamo puno sigurniji. Do sada smo svjedočili i krahovima na burzama, kao npr. 2008, dakle događaju koji je prethodio nastanku kriptovaluta, pa će neki reći da se vrtimo u krug.

Ukoliko se ipak odlučite za igranje u pijesku ili ozbiljno ulaganje u kriptovalute, pratite nas jer ćemo se, uz ostalo, uskoro više baviti i ovom temom.

Izjava o odricanju od odgovornosti:

Sve analize i/ili procjene u ovom tekstu, subjektivno su stajalište autora i ne predstavljaju savjete za ulaganje. Ukoliko se odlučite na ulaganje u kriptovalute, to radite na vlastitu odgovornost i na temelju vlastitih procjena i istraživanja.

 
 
Najnovije recenzije
Najčitanije recenzije
Top teme

This site uses cookies to enhance your experience. By continuing to the site you accept their use. More info in our cookies policy.     ACCEPT