Postoji ogroman broj mobilnih aplikacija. U trgovinama aplikacija broje se u milijunima, no prosječan korisnik koristi tek mali dio njih. Podaci iz 2024. pokazuju da se na prosječnom pametnom telefonu nalaze desetci aplikacija, ali aktivno se koristi oko 9 aplikacija dnevno i otprilike 30 različitih aplikacija tijekom mjeseca. Mnogi programi koje korisnici preuzmu ostaju neiskorišteni ili se otvore samo jednom. Navike korištenja razlikuju se po dobnim skupinama i regijama. Mlađi i korisnici u pojedinim zemljama provode više vremena i koriste veći spektar aplikacija, dok su najpopularnije kategorije aplikacija univerzalno one za društvene mreže, komunikaciju, zabavu i kupovinu.
| Trgovina aplikacijama (App Store) | Ukupan broj aplikacija (2024.) | Ukupan broj preuzimanja (2024.) | Ukupan prihod (2024.) |
|---|---|---|---|
| Google Play Store | ~2,3 milijuna |
107,2 milijarde |
$58 milijardi |
| Apple App Store | ~1,8 milijuna |
41,3 milijarde |
$124 milijardi |
U drugom kvartalu 2024. u Google Play Storeu bilo je dostupno oko 1,66 milijuna aplikacija, dok je Appleov App Store brojao oko 1,54 milijuna aplikacija. Ove brojke isključuju desktop platforme (Windows, macOS, Linux) te se odnose samo na mobilni ekosustav.
Važno je napomenuti da je tijekom 2024. došlo do značajnih promjena u ukupnom broju aplikacija na ovim platformama. Google je proveo veliku „čistku“ u svojoj trgovini, uklonivši zastarjele i niskokvalitetne aplikacije, što je rezultiralo padom broja dostupnih aplikacija za oko 47% – s približno 3,4 milijuna početkom 2024. na oko 1,8 milijuna do kraja godine. Nasuprot tome, Apple App Store je u istom razdoblju zabilježio blagi porast – s otprilike 1,6 milijuna na 1,64 milijuna aplikacija. Ovakva razlika odražava različite pristupe platformi: Apple kontinuirano održava strožu kontrolu kvalitete, dok je Googleova čistka bila nužan korak u poboljšanju kvalitete sadržaja na Play Storeu.
Koliko aplikacija korisnici zaista koriste (dnevno, tjedno, mjesečno)
Iako na mobitelima imamo instalirane desetke (ponekad i preko stotinu) aplikacija, samo manji dio njih koristimo redovito. Statistike pokazuju da prosječni korisnik pametnog telefona ima instalirano oko 80 aplikacija, no aktivno koristi tek oko 9 aplikacija dnevno i približno 30 različitih aplikacija tijekom jednog mjeseca. Drugim riječima, više od 60% instaliranih aplikacija na prosječnom uređaju ne bude ni otvoreno unutar mjesec dana korištenja. 88% vremena na mobilnom uređaju prosječan korisnik provodi upravo unutar aplikacija (naspram mobilnog weba) ali ta se potrošnja vremena odnosi uglavnom na nekolicinu najčešće korištenih naslova.
Na dnevnoj bazi, većina korisnika koristi jednoznamenkasti broj aplikacija. Jedno istraživanje pokazalo je da 42% korisnika uopće koristi svega 3–5 aplikacija dnevno, dok samo 4% prelazi 10 aplikacija dnevno. Globalni prosjek od približno devet dnevno spada u taj okvir. Tjedno se taj raspon donekle širi. Korisnici rotiraju što veći broj aplikacija tijekom tjedna, premda i dalje većina ne prelazi dvadesetak različitih aplikacija tjedno. Primjerice, tek oko 3% korisnika koristi više od 20 različitih aplikacija u tjedan dana, dok se velika većina kreće unutar 5 do 10 aktivno korištenih aplikacija tjedno. Na mjesečnoj razini prosjek od približno 30 različitih aplikacija implicira da prosječan korisnik u toku mjeseca otvori otprilike jednu trećinu do polovice ukupno instaliranih aplikacija na svom uređaju.
| Metrika korištenja | Prosječna vrijednost | |
|---|---|---|
| Prosječan broj instaliranih aplikacija (globalno) | 60-90 | |
| Prosječan broj instaliranih aplikacija (SAD) | 18,28 | |
| Prosječan broj aplikacija korištenih dnevno | ~10 | |
| Prosječan broj aplikacija korištenih mjesečno | ~30 | |
| Prosječno vrijeme provedeno u aplikacijama dnevno | 3 sata 10 minuta |
Treba istaknuti i da korisnici više vremena provode u određenim aplikacijama naspram drugih. Prosječno vrijeme provedeno na mobitelu iznosi oko 4,5 sati dnevno globalno, no to vrijeme nije ravnomjerno podijeljeno na desetke aplikacija – naprotiv, najveći dio otpada na nekoliko omiljenih aplikacija koje se stalno koriste, dok preostale aplikacije bivaju korištene kratko ili povremeno.
Razlike u navikama korištenja po dobi i regiji
Navike korištenja mobilnih aplikacija razlikuju se među različitim dobnim skupinama. Općenito, mlađi korisnici skloni su koristiti više aplikacija i provoditi više vremena na mobitelu nego starije generacije. Podaci kompanije Comscore pokazuju da globalno najviše vremena u aplikacijama provode osobe u dobi 25–34 godina, i to oko 75 sati mjesečno u prosjeku, što je približno 11 sati više nego skupina od 35–54 godina i čak 25 sati više nego korisnici stariji od 55 godina. Mlađa skupina od 18–24 godine prati vodeću grupu, što sugerira da vrhunac intenzivnog korištenja doseže u dvadesetim i ranim tridesetim godinama života. Tako veliki fond vremena znači da mlađi korisnici ne samo da provode duže vrijeme u svojim omiljenim aplikacijama (npr. društvenim mrežama, igrama), već i da isprobavaju i koriste veći broj različitih aplikacija tijekom mjeseca.
Razlike su uočljive i između regija i država. Stanovnici pojedinih zemalja provode znatno više vremena na mobilnim aplikacijama od svjetskog prosjeka. Primjerice, korisnici pametnih telefona u Gani prednjače s prosječno 5 sati i 43 minute dnevno provedenih na mobitelu (Q3 2024), dok je globalni prosjek oko 3 sata i 46 minuta. Nasuprot tome, u Japanu se bilježi jedna od najnižih razina upotrebe. Japanci provode manje od polovice svjetskog prosjeka vremena na svojim telefonima. Općenito, podaci pokazuju da više od 20 zemalja (rasprostranjenih na različitim kontinentima) nadmašuje svjetski prosjek u korištenju mobilnih aplikacija. U vrhu su često zemlje s rastućim mobilnim tržištima: primjerice, nekoliko zemalja Južne Amerike i Jugoistočne Azije ubrajaju se među top 10 država po dnevnoj upotrebi mobilnih aplikacija. Ove razlike mogu biti posljedica kulturnih navika, dostupnosti interneta, udjela mladog stanovništva te popularnosti pojedinih aplikacija (primjerice, intenzivno korištenje društvenih mreža i mobilnih igara u nekim regijama).
Preuzete, a neiskorištene aplikacije
Ogroman izbor aplikacija znači da korisnici često preuzimaju nove aplikacije koje na kraju nikad ne postanu dio njihove redovne rutine. Istraživanja su pokazala da oko 25% aplikacija koje korisnici instaliraju budu otvorene samo jednom nakon preuzimanja, a potom više nikada ne budu korištene. Drugim riječima, otprilike svaka četvrta aplikacija završi zaboravljena ubrzo nakon instalacije. Razloga je mnogo, od aplikacija koje ne ispunjavaju očekivanja korisnika, do onih preuzetih zbog specifične jednokratne potrebe ili znatiželje.
Niska stopa zadržavanja korisnika veliki je izazov mobilne industrije. Statistike pokazuju da prosječna mobilna aplikacija vrlo brzo gubi najveći dio svojih novih korisnika. Prema jednoj analizi, prosječna aplikacija izgubi oko 77% svojih dnevno aktivnih korisnika u prve 3 dana od instalacije, preko 90% unutar prvih mjesec dana. Drugim riječima, od 100 ljudi koji instaliraju neku aplikaciju, njih samo 10-ak ostane koristiti tu aplikaciju nakon mjesec dana. U skladu s tim, visoka je i stopa deinstalacije: oko 56% preuzetih aplikacija bude obrisano s uređaja unutar tjedan dana od instalacije. Ovi podaci jasno ilustriraju koliki je raskorak između broja aplikacija koje korisnici inicijalno preuzmu i broja aplikacija koje dugoročno zadrže njihovu pažnju.
Stjecanje korisnika samo je pola bitke, dok zadržavanje predstavlja mnogo veći, stalni izazov za programere aplikacija. Značajan dio preuzetih aplikacija korisnici brzo napuštaju. Globalno, prosječna stopa deinstalacije u 2024. godini iznosila je značajnih 45%.
Općenite prosječne stope zadržavanja u svim kategorijama aplikacija su iznenađujuće niske. Prosječna stopa zadržavanja nakon 1 dana iznosi 28,29%, oštro pada na 17,86% nakon 7 dana, te se spušta na samo 7,88% nakon 30 dana.
Razlozi za slabo korištenje preuzetih aplikacija variraju. Neki korisnici preuzmu aplikaciju, isprobaju je jednom i zaključe da im nije korisna ili zanimljiva. Drugi pak instaliraju aplikacije "za svaki slučaj" (npr. putne ili financijske alate) koje rijetko otvaraju. Također, dolazi i do zamora od prevelikog izbora – korisnici se drže provjerenih aplikacija, dok novima često ne daju puno prilike. Za developere i tvrtke ove statistike naglašavaju važnost kvalitetnog onboarding procesa i pružanja vrijednosti odmah u startu, kako bi se povećala šansa da korisnik nastavi koristiti aplikaciju nakon prve upotrebe.
Najpopularnije vrste mobilnih aplikacija
Kada je riječ o tome koje aplikacije dominiraju korisničkom pažnjom, društvene mreže i komunikacijske aplikacije uvjerljivo drže vrh. Globalno gledano, korisnici najveći dio svog vremena na mobitelu provode na aplikacijama poput Facebooka, Instagrama, TikToka, WhatsAppa, Telegrama i sl. Prema izvješću data.ai, Android korisnici u prosjeku provode više od 40% ukupnog vremena u aplikacijama upravo na društvene mreže i razne komunikacijske servise (dopisivanje, pozivi itd.). Ovo ne iznenađuje s obzirom na to da su takve aplikacije postale primarni način održavanja kontakata i zabave za mnoge ljude.
Odmah uz bok društvenim mrežama po popularnosti dolaze chat/poruke aplikacije (koje smo već uključili u tu širu kategoriju komunikacija) te mobilne igre. Među mlađim korisnicima to je posebno izraženo – milenijalci i pripadnici Generacije Z najviše koriste upravo društvene platforme, zatim aplikacije za razmjenu poruka, a igre su im na trećem mjestu po učestalosti korištenja. Udio igara u ukupnom broju korištenih aplikacija jest značajan; primjerice, u SAD-u je 2021. oko 33% svih korištenih aplikacija činile su mobilne igre, premda je taj udio blago opao kako su rasle kategorije poput poslovnih i financijskih aplikacija. Ipak, igre ostaju jedna od kategorija s najširim dosegom. Istraživanja pokazuju da 70% milenijalaca igra mobilne igre svakodnevno, što znači da su gaming aplikacije dio dnevne rutine velikog broja ljudi.
Pored društvenih mreža, komunikacije i igara, aplikacije za online kupovinu, multimediju i produktivnost također zauzimaju važan dio tržišta. Mobilno kupovanje postalo je izuzetno uobičajeno. 73% milenijalaca navodi da obavlja neku formu kupovine preko mobitela barem 4 puta tjedno. Tu spadaju aplikacije e-trgovina (poput Amazona, eBaya ili lokalnih webshopova) kao i aplikacije dostavnih servisa i sl. Streaming servisi i medijske aplikacije (poput YouTubea, Netflixa, Spotifyja) također drže korisnike angažiranima satima dnevno, i svrstavaju se među najkorištenije u smislu vremena provedenog.
Iako su ukupne stope općenito niske, neke kategorije bilježe bolje rezultate. Aplikacije za produktivnost (9,63% zadržavanja nakon 30 dana) i uslužne aplikacije (9,2% zadržavanja nakon 30 dana) obično pokazuju neke od najviših dugoročnih stopa zadržavanja.
Zanimljivo, neke kategorije aplikacija koje ranije nisu bile u fokusu sada bilježe rast zahvaljujući promjenama u načinu života i rada, posebice nakon pandemije. Primjerice, zabilježen je porast korištenja aplikacija za poslovanje, zdravlje i financije posljednjih godina. U Sjedinjenim Državama, u prvoj polovici 2021. korisnici su u prosjeku koristili osjetno više poslovnih (npr. alata za videokonferencije, uredskih aplikacija), medicinskih i financijskih aplikacija nego prije pandemije. Kategorije poput poslovnih i edukativnih aplikacija zabilježile su rast od preko 50% u broju korisnika po osobi od 2019. do 2021. godine. Ovi trendovi upućuju na to da se raspon najčešće korištenih aplikacija širi izvan pukog zabavnog sadržaja – sve veći dio korisnika oslanja se na mobitele za rad, učenje, praćenje zdravlja i upravljanje financijama. Ipak, društvene mreže i dalje zauzimaju najveći pojedinačni udio u korisničkom vremenu, dok se druge kategorije bore za preostalu pažnju.
Zadržavanje i učestalost
Osim samog zadržavanja, trajanje i učestalost sesija pružaju dodatne uvide u angažman korisnika tijekom njihovih aktivnih razdoblja. Globalno prosječno trajanje sesije aplikacije blago je poraslo na 18,6 minuta u 1. kvartalu 2024..
Prosječna stopa zadržavanja mobilnih aplikacija (2024.)
| Vremenski okvir | Prosječna stopa zadržavanja | Android | iOS |
|---|---|---|---|
| 1. dan | 28,29% | 20% | 23,9% |
| 7. dan | 17,86% | 5,6% | Nije navedeno |
| 30. dan | 7,88% | 2,1% | 3,7% |
Razlozi za deinstalaciju aplikacija
Korisnici su sve pronicljiviji, preferirajući aplikacije koje nude značajnu vrijednost i robusnu funkcionalnost u odnosu na one s ograničenim, jednokratnim značajkama. Ovaj trend sugerira pomak od digitalnog nereda prema integriranijim rješenjima, u skladu s porastom "super aplikacija" ili platformi koje integriraju više značajki u jednu aplikaciju.
Osim općenito niskog zadržavanja, specifični problemi dosljedno navode korisnike na deinstalaciju aplikacija:
- Prekomjerno korištenje memorije: Značajnih 50,6% korisnika deinstalira aplikacije jer troše previše memorijskog prostora
- Složena registracija: Neugodni ili dugotrajni procesi registracije odvraćaju korisnike, što dovodi do ranog napuštanja.
- Zabrinutost za privatnost i sigurnost: Gotovo trećina korisnika (29,6%) deinstalira aplikacije zbog problema s privatnošću ili sigurnošću
- Uporne/preopterećujuće obavijesti: Zapanjujućih 71% korisnika deinstalira aplikacije zbog nametljivih ili prečestih obavijesti
- Problemi s performansama: Loše performanse aplikacije, uključujući padove, greške ili sporo učitavanje, dovode do 62% deinstalacija.
Visoke stope deinstalacije izravno su povezane s problemima performansi, nametljivim obavijestima i prekomjernim korištenjem memorije
Zaključak
Mobilne aplikacije postale su sastavni dio svakodnevice. Od jutarnjeg provjeravanja poruka i vijesti, preko rada i produktivnosti, do večernje zabave uz video sadržaje ili igre. Iako prosječan korisnik ima na svom telefonu desetke aplikacija, realnost je da se najveći dio korištenja vrti oko relativno malog broja omiljenih aplikacija. Najnoviji statistički podaci iz 2024. otkrivaju zanimljiv paradoks: ponuda aplikacija veća je nego ikad, ali korisnička pažnja ostaje ograničena. Razumijevanje koliko se aplikacija zaista koristi i koje su to aplikacije može pomoći developerima i tvrtkama da se bolje pozicioniraju na tržištu, bilo prilagodbom sadržaja navikama različitih dobnih skupina i kultura, bilo osiguravanjem da njihova aplikacija pruža dovoljno vrijednosti od prvog dana kako ne bi postala tek još jedna od onih koju ćemo instalirati i zaboraviti.
Izvori statističkih podataka: data.ai, Statista i Sensor Tower
