Na pomolu nestašica čipova zbog velike potražnje i hoće li se kriza produbiti zbog političkih razloga?

Kad je Trump započeo trgovinski rat s Kinom, sve se činilo tako naglim i zapravo šokantnim. Da se ovaj, prema mnogima, „najgori američki predsjednik u povijesti“ ponašao kao slon u staklarnici, nije uopće sporno, no njegovi nagli potezi ipak imaju malo dublje korijene.

Naime, još prije Trumpovih sumanutih napada na kineske kompanije, koji su na koncu više štete nanijeli američkim, trajao je latentni i tihi rat kompanija koje proizvode poluvodiče. “Proizvođači“ procesora kojima danas nazivamo npr. Qualcomm, zapravo i nisu proizvođači. Oni procesore dizajniraju, a za fizičku proizvodnju su im potrebne „ciglane“, odnosno tvornice u kojima će se oni fizički proizvoditi.

Takve tvornice nazivamo „foundry“ i u svijetu ih je zapravo vrlo malo. Dvije najpoznatije i najveće su korejski Samsung Electronics i tajvanski TSMC. Oni „štancaju“ sve one procesore koje dizajniraju Qualcomm, Apple, Huawei itd, odnosno barem one temeljene na najnaprednijoj tehnologiji. To je trenutno 5nm, dakle proces u kojem se proizvode A14 Bionic, Snapdragon 888, Exynos 2100 i Kirin 9000.

Drugi foundryji nemaju razvijenu tehnologiju za proizvodnju 5nm čipova ili nemaju dovoljno kapaciteta da zadovolje potražnju, a ona je u zadnje vrijeme naglo porasla. Pogledajmo samo koliko takvih čipova Apple ugradi u svoj iPhone, Samsung u Galaxyje, a o Qualcommovom Snapdragonu da ne govorimo, jer ga koristi ostatak industrije (Xiaomi, BBK Electronis itd.) pa čak i sam Samsung, mahom u uređajima za američko tržište.

U međuvremenu je stasala 5G era i proizvodni kapaciteti su zatrpani narudžbama i za 5G modeme, a potražnja za njima je osjetno veća nego što je to bio slučaj s 4G tehnologijom prije 10 godina, budući da će se oni koristiti i u mnogim drugim uređajima, npr. automobilima i IoT stvarčicama.

Kad smo već kod automobilske industrije, svakako treba napomenuti da je ona trenutno najveći razlog zašto bi uskoro moglo doći do nestašice poluvodiča, posebice onih najnaprednijih. Naime, elektronika i implementacija najnovijih tehnoloških rješenja u automobile je na neki način zatekla foundryje, koji očito nisu bili spremni za ovako brz razvoj događaja.

Ubrzanoj nestašici čipova je kumovala i Trumpova politika prema Kini, budući da je s njom dobrano narušio odnose, a znamo da tajvanski TSMC glavninu proizvodnih pogona drži upravo u kontinentalnom dijelu Kine, isto kao i Foxconn koji sklapa smartfone.

Kako bi se ovoj nestašici koja se nazire stalo na kraj, mnogi su proizvođači počeli razvijati nove strategije za sljedećih nekoliko godina. Tako je Samsung najavio proširenje proizvodnih kapaciteta, odnosno novu izgradnju tvornice poluvodiča u SAD, što je u neku ruku i razumljivo s obzirom da se i Američki proizvođači žele osigurati dovoljnim količinama poluvodiča, ali i smanjiti ovisnost o tajvanskom TSMC-u, koji je pod izravnim utjecajem kontinentalne Kine. Istina, i TSMC je najavio otvaranje proizvodnih pogona u SAD,-u ali za postizanje kapaciteta koji bi trebali zadovoljiti potražnju, trebat će barem dvije godine.

A gdje je tu Europa? Najnovijim Trumpovim egzibicijama našla se rastrgnutom između SAD-a s jedne i Rusije i Kine s druge strane. Kao što američke interesne skupine Europu žele učiniti neovisnom o ruskim energentima, iako su jeftiniji od alternativa (npr. ukapljeni plin), isto tako ju žele odvojiti i u tehnološkom smislu. Upravo zato je Trumpova administracija po Europi lobirala protiv Huaweija i drugih kineskih kompanija, no za sada su uspjeli nagovoriti samo Britaniju, Švedsku i – Srbiju da mu zabrane izgradnju Huaweijevih 5G mreža. Kad je Švedska u pitanju, treba reći da se nalazi na skliskom terenu jer bi njezin Ericsson lako mogao izgubiti poslove u Kini, a ona mu je trenutno najveće tržište. Ovdje samo možemo polagati nade u Bidenovu administraciju za koju se nadamo da će pokušati popraviti američko-kineske odnose.

Tehnološka podjela svijeta je na pragu, željeli mi to ili ne. Globalizacija kakvu je Zapad zamislio 80-ih godina prošlog stoljeća, polako daje svoje rezultate, ali ne onakve kakve je očekivao. Kina i susjedne zemlje su se razvile više nego što su protagonisti globalizacije očekivali i naravno da je sada nastao problem. One države (npr. Koreja) koje SAD politički drži pod kontrolom, trenutno se moraju pokoravati zahtjevima velikog gazde, a s obzirom da je ekonomski pupčanom vrpcom vezana uz Kinu, morat će dobro odvagnuti kako će se u budućnosti postaviti.

Najnovija i vrlo zanimljiva vijest sada stiže iz Samsunga, koji navodno ima planove otvoriti tvornicu poluvodiča u Europskoj uniji. Za sada se još ne zna kako će se raspodijeliti vlasnička struktura, no u pitanju je Europsko ulaganje od 30 milijardi dolara, koje bi trebalo osigurati svojevrsnu suverenost starog kontinenta u opskrbi poluvodičima. Samsung bi u ovom poslu navodno trebao voditi glavnu ulogu, no kao što je već ranije rečeno, potrebno je vrijeme da se dođe do 5nm procesa ili čak 3 ili 2nm, kakve već razvija TSMC. Isto vrijedi i za kapacitete koji će zadovoljiti potražnju.

Hoće li se ovo u narednih nekoliko godina ostvariti i kakav će uspjeh polučiti, za sada nije poznato, budući da su svi lanci dobave daleko od Europe. Cijeli ekosustav proizvodnje poluvodiča je lociran u Aziji i svaki pokušaj izmiještanje ili barem preseljenja dijela proizvodnje mogao bi iziskivati ogromne troškove, što će opet utjecati na cijene konačnih proizvoda, kako smartfona, tako i automobila.

Vratimo se na trenutak tajvanskom TSMC-u. Naime, ovaj (uz Samsung) pionir proizvodnje poluvodiča, nalazi se na politički nestabilnom području. Tajvan kao državu ne priznaje čak ni SAD, iako mu de facto pruža punu podršku u očuvanju neovisnosti od Pekinga. No, s obzirom da mu je Kina toliko blizu, teško će se moći otrgnuti iz njezinog zagrljaja, čak i ako ostane de facto neovisan. Naime, neki analitičari smatraju da bi baš TSMC mogao poslužiti Kinezima za razvoj vlastitih naprednih pogona poluvodiča, i to tzv. reverse engineering metodom, što je samo fini naziv za kopiranje. Uostalom, ruku na srce, i sam Bill Gates se hvalio da je svoj legendarni DOS izradio zahvaljujući reverse engineeringu IBM-ovih računala. Dakle, Kinezi su učili od najboljih, a s obzirom na nametnutu im agresivnu politiku od strane SAD-a, baš i nemaju puno izbora.

Upravo iz navedenih razloga bi u sljedeće dvije godine zaista moglo doći nestašice čipova za proizvodnju smartfona i ostalih gadgeta, a posljedice bi mogla pretrpjeti i auto industrija. Ukoliko Biden nastavi s agresivnom politikom prema Kini, to bi moglo dodatno zakomplicirati stvari na način da će mnoge američke kompanije nastaviti trpjeti štetu, baš kao i do sada, a zaista bi moglo doći i do tehnološke podjele svijeta, što nikome nije u interesu. Ili možda je?

 
 
Najnovije recenzije

Najčitanije recenzije
Top teme

This site uses cookies to enhance your experience. By continuing to the site you accept their use. More info in our cookies policy.     ACCEPT