Prije točno 10 godina, Apple je predstavio iPhone 5S, uređaj koji je donio Touch ID, biometrijsku zaštitu temeljenu na prepoznavanju otiska prsta korisnika. Nije da slična rješenja nisu postojala i ranije, ali su bila manje precizna i nezgodna za korištenje, zbog čega nisu ni stekla popularnost.
Prije iPhonea 5S, odnosno Touch ID tehnologije, postojale se druge opcije zaštite mobitela, poput pristupnih kodova, lozinki i crtanja uzoraka. No, takvi načini su bili prilično nezgodni, jer smo svaki put kad bismo htjeli pogledati na zaslon telefona, morali prolaziti ovu gimnastiku. Istina, te 2013. i nije bilo toliko osjetljivih informacija i podataka na našim uređajima, pa nas niti nije bilo briga hoće li netko slučajno vidjeti nekakav e-mail ili mutnu sliku u galeriji, zbog čega mnogi od nas takav vid zaštite nisu ni koristili.
Godinu dana kasnije, i Samsung je lansirao uređaj s čitačem otiska prsta – Galaxy S5, nakon kojeg su i drugi proizvođači slijedili primjer. Vremenom je tehnologija sazrijevala i postajala preciznija, tako da danas mobitele otključavamo dodirom u djeliću sekunde.
Pojava biometrijske zaštite na mobitelima iz temelja je promijenila način na koji koristimo pametne telefone, pa smo u iste počeli pohranjivati mnoge osobne i osjetljive podatke, poput aplikacija za mobilno bankarstvo, beskontaktno plaćanje i sl. Danas je zaista teško naći osobu koja svoj telefon ne drži zaključanim, a mnogi zaključavaju i pojedine aplikacije, poput WhatsAppa, da netko ne bi slučajno došao u iskustvo prćkati po porukama.
Biometrija, bilo ona u vidu čitača otiska prsta ili prepoznavanja lica, danas je prisutna na praktički svim mobitelima, a Apple je u međuvremenu napustio njezin izvorni koncept i orijentirao se isključivo na prepoznavanje lica. Nedavno su se pojavile glasine da bi se Touch ID mogao vratiti na iPhone, no čini se da su bile neutemeljene.
S druge strane, dok se Apple bavio Face ID sustavom, proizvođači Androida su razvili vrlo precizne i iznimno brze čitače otisaka prstiju smještene ispod zaslona, koji prema iskustvima mnogih korisnika, predstavljaju zgodnije rješenje od skeniranja lica.
Bilo kako bilo, možemo zahvaliti Appleu što je uveo biometriju u masovnu upotrebu. Naravno, da nije on, možda bi to učinio netko drugi, ali je činjenica da je upravo taj događaj iz 2013. definirao baratanje osjetljivim podacima u narednih 10 godina i zacrtao put razvoju mnogih aplikacija koje zahtijevaju visoku razinu sigurnosti. Danas svojim mobitelom plaćamo račune, kupujemo u online trgovinama, čekiramo se prilikom ulaska u avion, plaćamo karte za javni prijevoz, otključavamo aute pa čak i stanove. Bez biometrijske sigurnosti, korištenje pametnih telefona pa čak i satova, danas bi izgledalo potpuno drukčije.
