Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije i jedna od najutjecajnijih figura u svijetu tehnologije, uputio je oštro upozorenje američkoj tehnološkoj industriji i kreatorima politika. Unatoč tome što Sjedinjene Američke Države posjeduju veću ekonomiju i trenutno drže tehnološki primat, Huang smatra da Kina, predvođena tvrtkama poput Huaweija, gradi opasnu prednost u utrci za dominaciju nad umjetnom inteligencijom (AI). Razlozi za to nisu samo u algoritmima, već u fundamentalnom pristupu razvoju softvera i dostupnosti energije.
Moć "otvorenog koda" kao kineski as u rukavu
Prema Huangu, ključna razlika leži u filozofiji razvoja. Dok SAD ljubomorno čuva svoje najnaprednije, zatvorene (proprietary) AI modele – koji su nesumnjivo svjetske klase i trenutno oko šest mjeseci ispred konkurencije – Kina je masovno prihvatila open-source pristup.
"Većina od 1,4 milijuna AI modela diljem svijeta temelji se na otvorenom kodu, a Kina je u tom segmentu daleko ispred," istaknuo je Huang.
Zašto je to bitno? Bez otvorenog koda, start-upovi ne mogu rasti, sveučilišta ne mogu provoditi znanstvena istraživanja, a znanstvenici su blokirani u eksperimentima. Povijest je pokazala da su temelji modernog računalstva, poput Linuxa, Kubernetes sustava i PyTorcha, izgrađeni upravo na otvorenosti. Njihov prosperitet u eri umjetne inteligencije sada je nerazdvojiv. Huangova poruka je jasna: onaj tko prvi široko primijeni tehnologiju – a otvoreni kod omogućuje upravo tu brzinu i širinu – pobjeđuje u industrijskoj revoluciji. Društveni stavovi prema dijeljenju znanja direktno će utjecati na brzinu tehnološke aplikacije.
Energetski paradoks: Ekonomija vs. Kilovati
Možda još alarmantniji dio Huangovog izlaganja odnosio se na fizičku infrastrukturu potrebnu za pokretanje AI revolucije. Izvršni direktor Nvidije ukazao je na nelogičan disparitet između ekonomske snage i energetske proizvodnje.
"Kineska proizvodnja energije dvostruko je veća od one u Sjedinjenim Državama. Naša je ekonomija veća od njihove, ali naša proizvodnja energije je samo polovica njihove. To jednostavno nema smisla," upozorio je Huang.
Ovaj podatak postaje kritičan kada se uzme u obzir da izgradnja tvornica čipova, pogona za sastavljanje uređaja i masivnih AI podatkovnih centara zahtijeva enormne količine električne energije. Pitanje koje Huang postavlja je logističko i strateško: kako SAD planira vratiti proizvodnju na svoje tlo i pogoniti AI infrastrukturu bez adekvatne energetske podloge?
Iluzija o povratku proizvodnje
Huang se osvrnuo i na američke napore da vrate proizvodnju u SAD ("reshoring"), napominjući da su desetljeća izmještanja proizvodnje rezultirala "pražnjenjem" američkog industrijskog lanca. Iako svi žele vratiti tvornice kući, realnost je da Kina posjeduje proizvodnu bazu koju nitko ne bi trebao dovoditi u pitanje.
"Činjenica je da smo nekoliko generacija ispred u tehnologiji čipova, ali molim vas, nemojte biti samozadovoljni," zaključio je Huang. "Čipovi u konačnici vode do proizvodnje, a nitko ne bi trebao sumnjati u kineske proizvodne sposobnosti."
Nvidijin čelnik time sugerira da sama superiornost u dizajnu silicija nije dovoljna ako suparnik kontrolira energiju potrebnu za njihov rad, proizvodne pogone za njihovu ugradnju i softverski ekosustav koji omogućuje njihovu najširu primjenu.
