Kriptovalute

Što je Bitcoin halving i zašto svaki put uzrokuje rast vrijednosti?

U našoj rubrici o kriptovalutama već ste mogli čitati o Bitcoin halvingu. Međutim, s obzirom da smo primili velik broj upita za dodatnim pojašnjenjima, u ovom tekstu ćemo pokušati objasniti o čemu se točno radi i kad analitičari predviđaju rast vrijednosti.

Što je Bitcoin halving i koja mu je svrha?

Pojam halving u doslovnom prijevodu znači prepolovljavanje, odnosno smanjivanje za pola. Kad je Bitcoin u pitanju, pod ovim pojmom se podrazumijeva dio algoritma koji se ponavlja svake četiri godine. Naime, kad je Bitcoin 2009. godine prvi put krenuo u optjecaj, njegov tvorac Satoshi Nakamoto (ime je vjerojatno pseudonim) je cijelu stvar zamislio kao alternativu aktualnom monetarnom sustavu. Te, 2009. godine svijet je bio suočen s velikom gospodarskom krizom nakon pucanja kreditnog balona godinu ranije, što je potaklo rast inflacije.

Upravo zbog inflacije, Nakamoto u tada novu blockchain tehnologiju, na kojoj se temelje kriptovalute, ugradio instituciju halvinga, koja je jedan od instrumenata osiguranja od inflacije.

U trenutku kad se halving Bitcoina dogodi, broj novih tokena u optjecaju se smanjuje za pola. 2009. godine rudari su po složenom bloku dobivali 50 bitcoina, da bi 2012. (nakon halvinga) njihov broj iznosio 25. 2016. godine smanjen je na 12,5, a 2020. na 6,25. Sljedeći halving se događa 18. travnja ove godine, kada će se novi broj tokena u optjecaju još jednom smanjiti za pola i iznosit će 3,125 Bitcoina po bloku.

Budući da je konačna količina Bitcoina ograničena na 21 milijun, u trenutku kad se izrudari posljednji, više neće biti moguće izdavati nove, što je isto tako zaštita od inflacije, za razliku od tradicionalnog novca, kojeg je moguće izdavati u neograničenim količinama. Upravo zbog ove karakteristike, mnogi su Bitcoin u početku nazivali „digitalno zlato“ jer se paralela može povući zbog ograničene količine zlata na Zemlji.

Do sada je izrudareno nešto više od 19 milijuna Bitcoina, no zahvaljujući halvingu, posljednji od 21 milijuna će u optjecaj stići tek 2140. godine. Upravo zato se može reći da se cijena Bitcoina na makro razini kreće sukladno halving događajima.

S obzirom da rudari nakon svakog halvinga dobivaju dvostruko manje tokena po složenom bloku, sukladno tome podižu i prodajne cijene. Tako je bilo svaki put do sada, te je Bitcoin nakon svakog halviga bilježio strelovit rast protuvrijednosti u fiat valutama, tj. u tradicionalnom novcu. Uzimajući u obzir sve navedeno, nema razloga da se isto ili slično ne ponovi i sada.

Međutim, povijesno gledano, Bitcoin je najveći rast doživio u tzv. post-halving godini, što znači da bi cijena najviše mogla porasti, ne ove, već sljedeće godine. Isto tako je uobičajeno da vrijednost Bitcoina raste i neposredno prije samog halvinga, kao što smo mogli vidjeti u protekla dva mjeseca.

Ne treba zanemariti činjenicu da je Bitcoin prije nekoliko dana zapravo dosegao ATH (All-Time-High) razinu, dakle najveću u povijesti, no ona je iznosila nekih 0,2% više od one iz 2021. godine.

Rast vrijednosti prije halvinga

Glavni razlog za porast cijene Bitcoina u pred-halving razdoblju ovoga puta je uvođenje ETF-ova u SAD-u, što je u sustav donijelo velike količine svježeg kapitala u dolarima. ETF-ofi su namijenjeni manjim investitorima, uglavnom onima koji se do sada nisu bavili ulaganjem u kriptovalute.

Također treba napomenuti da neovisno o svakodnevnom slijevanju nove količine novca kroz ETF-ove, postoji mogućnost da se cijena Bitcoina pred sam halving korigira. Analitičari američke investicijske banke JP Morgan navode da bi ona mogla pasti na razinu nešto ispod 50.000 dolara, te bi zapravo postigla vrijednost za koju se početkom godine prognoziralo da bi mogla biti dosegnuta neposredno prije halvinga. U tom trenutku se, naime, još nije znalo hoće li američki SEC odobriti ETF-ove, tako da je nakon uvođenja istih cijena počela rasti daleko brže nego što je bilo tko očekivao.

Rast cijene Bitcoina poslije halvinga

Stručnjaci iz analitičarske kuće K33 Research navode da bi se momentum rasta cijene mogao dogoditi 150 do 400 dana nakon halvinga, prenosi Cointelegraph, što se u velikoj mjeri poklapa s povijesnim grafom kretanja cijene Bitcoina od samog početka.

Drugi analitičari su također generalno optimistični. Prema njima, do kraja 2025. godine cijena Bitcoina bi mogla doseći između 130.000 i 150.000 dolara. Manje optimistične prognoze spominju brojke od 80.000 do 85.000 dolara.

Zaključak

Naravno, nijednoj prognozi ne treba slijepo vjerovati, kao ni savjetima bilo kojeg stručnjaka. Isto tako, u svijetu financija grafovi iz prošlosti se ne moraju nužno preslikavati na one u budućnosti, međutim kod Bitcoina je kretanje cijene ipak donekle predvidivo, barem na makro razini, i to upravo sada, odnosno u doba halvinga.

Ukoliko se odlučite ulagati u kriptovalute, prethodno se svakako dodatno educirajte i imajte na umu da su ovi instrumenti iznimno podložni volatilnosti. I dok vrijednost Bitcoina na makro razini generalno raste, unutar kraćih ciklusa uvijek može doći do uspona i padova, što smo detaljnije objasnili u članku o volatilnosti kriptovaluta.

Advertisement Advertisement