Plan američkog predsjednika Donalda Trumpa da prisili Apple na proizvodnju iPhonea u SAD-u od početka je bio upitan. Osim izazova u pronalasku odgovarajućih proizvodnih kapaciteta, još je teže replicirati složeni opskrbni lanac koji Apple već desetljećima koristi u Aziji. No, kako sada stvari stoje, prijetnja carinama od 25% možda je privremeno otklonjena.
Naime, američki federalni Sud za međunarodnu trgovinu donio je presudu kojom se navodi da predsjednik nema ovlasti za jednostrano uvođenje carina prema drugim zemljama. Prema mišljenju suda, Ustav Sjedinjenih Država isključivo Kongresu daje pravo reguliranja međunarodne trgovine, čak i u izvanrednim okolnostima. Administracija Donalda Trumpa odmah je najavila žalbu na ovu odluku.
Tročlano sudsko vijeće istaknulo je da se ne izjašnjava o smislu ili učinkovitosti same carinske politike, već isključivo o zakonskim ovlastima predsjednika, koje – prema njihovoj ocjeni – nisu dovoljna osnova za ovakav potez.
Trump je tvrdio da mu Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama (IEEPA) omogućuje donošenje carinskih mjera bez Kongresa. Međutim, ovaj zakon tradicionalno se koristi za sankcioniranje protivničkih država i zamrzavanje imovine, a ne za nametanje carina. Trump je prvi predsjednik koji je pokušao primijeniti IEEPA u svrhu trgovinskih mjera.
Presuda je rezultat dvaju odvojenih tužbi – jednu je podnijelo 13 saveznih država, a drugu Liberty Justice Center, neovisna pravna organizacija koja je zastupala pet malih američkih poduzeća pogođenih carinama.
Oregonov glavni državni odvjetnik Dan Rayfield, koji je predvodio skupinu saveznih država u tužbi, pohvalio je odluku riječima: “Ova presuda potvrđuje da zakoni vrijede, i da trgovinske odluke ne mogu biti rezultat pukog hira predsjednika.”
Reakcije s tržišta bile su gotovo trenutačne – Appleove dionice porasle su za 6,99 dolara, odnosno 3,5%.
