Točno u ponoć po njujorškom vremenu na snagu stupaju sada već opjevane Trumpove carine. Kumulativna carinska stopa koja će se primjenjivati na uvoz iz Kine iznosi 104%. Kako će se to točno odraziti na konačnu cijenu iPhonea i ostalih elektroničkih uređaja koji se najvećim dijelom proizvode upravo u toj zemlji, trenutno je predmet izračuna i nagađanja. Jučer se proširila vijest kako je Apple u „zadnji tren“ uspio uvesti veće količine iPhonea 16, kako bi koliko toliko ublažio cjenovni šok koji će uslijediti.
U svjetlu najnovijih događaja u upravo započetom svjetskom trgovinskom ratu, glasnogovornica Bijele kuće Caroline Leavitt danas je izjavila da Donald Trump „čvrsto vjeruje da Apple ima potencijal prebaciti proizvodnju iPhonea u Sjedinjene Države“.
U odgovoru na pitanje novinarke New York Timesa, koja se raspitivala o vrstama poslova koje Trump namjerava otvoriti u SAD-u, Leavitt je objasnila:
"Predsjednik je usredotočen na povećanje radnih mjesta u proizvodnji unutar SAD-a, ali također stavlja naglasak na napredne tehnologije. To uključuje industrije poput umjetne inteligencije i druga polja u nastajanju koja postaju sve važnija na globalnoj razini, a SAD također treba voditi u tim sektorima. Postoji širok spektar mogućnosti - od tradicionalnih proizvodnih uloga do pozicija u najsuvremenijim tehnologijama. Predsjednik zagovara da se svi ti poslovi vrate kući.”
Novinarka se potom nadovezala, pitajući konkretno o proizvodnji iPhonea i vjeruje li Trump da bi se ova vrsta tehnologije mogla proizvoditi u SAD-u. Uslijedio je odgovor Leavitt: "Predsjednik vjeruje da imamo radnu snagu i resurse da to ostvarimo. Kao što znate, Apple je već uložio 500 milijardi dolara u SAD, dakle, da Apple ne vjeruje da SAD to može podnijeti, vjerojatno ne bi izvršili toliko značajno ulaganje."
Ova izjava se očito odnosi na Appleovu objavu u veljači, kada je otkrio planove za "ulaganje više od 500 milijardi dolara u SAD-u u sljedeće četiri godine". Međutim, Appleovo priopćenje ne spominje izričito preseljenje proizvodnje iPhonea u SAD, već se fokusira na napore u područjima kao što su istraživanje i razvoj, proizvodnja čipova u Arizoni, proizvodnja AI servera u Houstonu, i na akademiju u Michiganu.
Je li proizvodnja iPhonea u Americi moguća?
Ne ulazeći u političke razloge, koji su očito zvijezda vodilja Trumpovih želja, malo tko vjeruje da se proizvodnja iPhonea može tek tako preseliti u SAD.
Najprije treba reći da se jedan tako kompleksan proizvod kao što je pametni telefon ne proizvodi na jednom mjestu. Proizvodnja komponenti je zapravo toliko raštrkana da bi za kompletan popis dijelova i lokacija trebao poveći elaborat. No ipak, većina potrebnih tvornica i lanaca dobave je koncentrirana u jugoistočnoj Aziji, od Tajvana, preko Koreje, Indonezije, Japana i još nekoliko zemalja, da bi se na koncu sklapanje odvilo u Kini, Indiji i Vijetnamu.
Nije potpuno jasno koji dio proizvodnog lanca Trump želi preseliti u SAD, no možemo pretpostaviti da se radi upravo o posljednjoj fazi, tj. sklapanju, koje trenutno odrađuju tajvanske tvrtke Foxconn i Pegatron u tvornicama lociranim najvećim dijelom u Kini. Upravo Kina je ovdje ključan faktor, budući da se preko 70% primjeraka iPhonea proizvede u toj zemlji, čiji izvoz u SAD sada podliježe carinama od 104%. Da se proizvodnja preseli u SAD, tih carina, logično, ne bi bilo.
Ako Trump ovakvim pristupom želi natjerati Apple da nekakvim čarobnim štapićem preseli proizvodnju s drugog kraja svijeta, ne treba biti genije za zaključiti da je to nemoguće. Barem ne u nekom razumnom roku.
I do sada su analitičari pokušavali izračunati koliko bi Appleu trebalo da postigne ovaj cilj, no svaka formula bi zapela upravo na nemogućnosti procjene troškova koji bi nastali. Drugim riječima, da se tvornice za sklapanje iz Kine nekim čudom teleportiraju u SAD, ukupna cijena konačnog proizvoda bi vjerojatno bila veća nego sada s uračunatim carinama.
Još za prvog mandata, Trump je bio inicirao otvaranje tvornice čipova u Arizoni, o čemu smo nebrojeno puta pisali. Nakon pet godina, prvi pogoni su započeli s radom, no daleko su od mogućnosti proizvodnje najnaprednijih čipova. Naime, prilikom predstavljanja projekta, bilo je planirano da se po završetku gradnje u Arizoni proizvode 3-nanometarski procesori, dakle oni na kojima su trenutno temeljeni najnapredniji iPhone i Android telefoni.
Pet godina kasnije, napokon je postignut prihvatljiv yield u proizvodnji Fab 21 4-nanometarskih procesora, što implicira da će trebati još vremena dosegne razinu profitabilnosti. Ova generacija procesora korištena je za iPhone 15 i iPhone 15+. Koliko će još vremena trebati da se s prihvatljivim yieldom proizvede druga i treća generacija 3-nanometarskih, u ovom trenutku nitko se ne usudi prognozirati. Napomenimo i to kako ni TSMC nema neku veliku želju Amerikancima tek tako ustupiti svoju tehnologiju, pogotovo kad u obzir uzmemo sve prepreke na koje je tijekom gradnje tvornice nailazio. Bilo je tu obećanih, a neisplaćenih poticaja, a izostala je i podrška od strane administracije u vidu potpisivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Tajvana, što je dodatno podiglo troškove. Dodatni problemi su nastali i zbog nedostatka stručne radne snage u SAD-u.
Dakle, ako tvornica u Arizoni u nekom doglednom razdoblju, uz prihvatljiv yield uspije proizvesti dovoljno čipova za novi iPhone, ma koje generacije bio, ostaje otovoreno pitanje gdje će se proizvoditi ostale komponente, odnosno koliko će vremena i novca trebati da se iz jugoistočne Azije njihova proizvodnja ili transport presele u SAD.
Čak i u najoptimističnijem scenariju, sve ovo se teško može odigrati u sljedeće dvije do tri godine. Po prognozama nekih analitičara, već ranije planirano Appleovo odvajanje od Kine ne može biti kompletirano prije 2028. godine, čak i uz enormna ulaganja u nove tvornice u Indiji i Vijetnamu.
S druge strane, postoji izvjesna mogućnost da se Trump i Kinezi dogovore i da si međusobno ukinu carine pa da cijela ova halabuka izgubi na smislu. Međutim, američki trgovinski deficit s Kinom je toliko visok, da je zbog njega i započet trgovinski rat, i to još za vrijeme prvog Trumpovog mandata.
U ovom trenutku ne možemo zaključiti ništa drugo, nego da je povratak proizvodnje mobitela, a time i iPhonea u SAD, samo labuđi pjev.
