Na prvu ste sigurno pomislili Elon Musk, no usudio bih se reći da je on samo jedan obični Twitter klaun u svijetu kriptovaluta, iako su njegove tvrtke Tesla i SpaceX u njih investirale oko 1,5 milijardi dolara. Naime, Musk je svojim mudrolijama na Twitteru nekoliko puta pokušavao utjecati na cijenu Bitcoina (što mu je nakon kineske zabrane rudarenja dijelom i uspjelo, ali s kontraefektom), te Dogecoina, dakle kriptovalute koja je nastala doslovno iz šale.
Da bi smo razumjeli problematiku kontrole cijena, možda bi formulaciju iz naslova iz „kontrole“ trebalo promijeniti u „manipulaciju“. Nadalje, Bitcoin po trenutnoj cijeni (46.200 dolara), ima tržišnu kapitalizaciju od oko 860 milijardi dolara, što čini oko 45% udjela u svim kriptovalutama. Individue i kompanije koje posjeduju najveću količinu Bitcoina (između 1.000 i 10.000 jedinica) nazivaju se „Bitcoin Whales“, u doslovnom prijevodu – kitovi.
Jasno je da događaji, kao npr. kineska zabrana rudarenja u svibnju, mogu uzrokovati poremećaje i potrese na tržištu, čemu smo i svjedočili. Ubrzo nakon toga, ukupna vrijednost kriptovaluta pala je za oko 50%, što je i logično s obzirom da se preko 70% svjetskih rudara tada nalazilo u Kini, U zadnja tri mjeseca, tržište se postupno oporavlja, kako rudari sele mahom u Kanadu, a prema nekim podacima, velik dio će biti lociran u Kazahstanu, prema nekima, trenutno politički najneutralnijoj zemlji na svijetu.
U proteklih par dana smo vidjeli da je američki Senat raspravljao o oporezivanju kriptovaluta, što se može smatrati početkom razdoblja regulacije, no s obzirom da su senatori pokazali kako zapravo nemaju pojma o ovoj problematici, tržište je reagiralo nikako, tj. na razini statističke pogreške. Naime, američki zakonodavci novim zakonom žele pridobiti 28 milijardi dolara, proglašavajući rudare brokerima, što izravno upućuje na nerazumijevanje elementarnih karakteristika decentraliziranih instrumenata, poput kriptovaluta.
Ako izuzmemo kineski crackdown, najveći kreatori uvjeta na tržištu, da ne kažem manipulatori, su gore spomenuti whaleovi. Po definiciji, ovo su entiteti koji, kao što je već rečeno, posjeduju veće količine Bitcoina, i možemo ih podijeliti u tri glavne skupine:
Prva skupina su mjenjačnice, odnosno exchangei, koji predstavljaju svojevrsne trgovine na kojima se vrši najveći dio trgovanja kriptovalutama. Kao primjer možemo navesti Binance, Coinbase ili Bitfinex. Oni periodički akumuliraju veće količine Bitcoina (i ostalih kriptovaluta), kako bi bili likvidni i spremni za trgovanje.
Druga skupina whaleova su institucije, odnosno kompanije (čak i banke) koje su uložile svoj kapital u kriptovalute kako bi ostvarile profit. Najveći je Grayscale, tj. dio Digital Currency grupe. Ova institucija posjeduje oko 29 milijardi dolara u Bitcoinima (po sadašnjim cijenama), što čini oko 3% ukupnog tržišnog udjela.
Treća skupina su – pojedinci. Anonimne ili javne osobe koje su u ranim stadijima rudarenja Bitcoina (između 2009. i 2013. godine) akumulirali veće količine ove kriptovalute. Naime, 2013. godine cijena Bitcoina se kretala oko 140 dolara, a osnivač mjenjačnice Gemini je tada u ovaj biznis uložio 11 milijuna dolara. Sada njegovo bogatstvo iznosi 3,5 milijarde dolara. Ovakvih slučajeva je više i nema smisla nabrajati svakog poimence, a među njima je i famozni Satoshi Nakamoto (pokretač Bitcoina) koji navodno posjeduje Bitcoine u vrijednoti od 40 milijardi dolara.
I kako whaleovi kontroliraju cijenu Bitcoina, odnosno kako njome manipuliraju?
Ponašanje whaleova zapravo je jedan od najboljih indikatora hoće li cijena Bitcoina, ali i ostalih kriptovaluta u narednom razdoblju rasti ili padati. Ovdje napomenimo kako zbog svog tržišnog udjela, Bitcoin dirigira i cijene ostalih kriptovaluta, iako se grafovi ne moraju u potpunosti podudarati. Manja odstupanja uvijek su moguća.
Jedna od naznaka da će cijena Bitcoina rasti je kad whaleovi počnu povlačiti veće količine Bitcoina s mjenjačnica u tzv. Hladne novčanike (Cold wallets).To je zapravo hardver koji nije uvijek povezan s internetom i tu su kriptovalute najsigurnije. Ova radnja ima izravan utjecaj na cijenu kriptovalute, jer mjenjačnica s koje je povučena veća količina postaje manje likvidna, tako da i ponuda pada, a sukladno zakonu ponude i potražnje, cijena će u pravilu rasti.
Koliko i kada točno, teško je precizirati, ali dodat ću samo činjenicu da kad je Bitcoin zadnji put pao na 29.000 dolara, taj se događaj poklopio upravo s gore navedenom radnjom whaleova. Dakle, oni koji prate analitiku, mogu u vrlo kratkom vremenu zaključiti da se stvara umjetna nestašica, a to implicira manji ili veći Bull Run, odnosno skok cijena u skoroj budućnosti. Nije trebalo dugo čekati i cijena Bitcoina sada iznosi oko 46.000 dolara.
Ne treba uopće naglašavati da su whaleovi u međuvremenu „otkupili dip“, dakle ogromne količine dolara (ili neke druge Fiat valute) uložili u Bitcoin po niskoj cijeni, da bi ga kasnije prodali po većoj, što se upravo sada događa. Analitika pokazuje kako je Bitcoin vrlo brzo skočio na 42.000 dolara i sada se polako penje prema 47.000. Rast je usporen upravo iz razloga jer su mnogi whaleovi (ali i manji investitori) počeli prodavati profit, odnosno razliku u cijeni, što je dovelo do korekcije.
Suprotno od akumuliranja, dakle povlačenja s mjenjačnica u cold wallete, imamo i veliki priljev. Naime, kad se to dogodi, dakle kad whaleovi veće svote Bitcoina iz cold walleta prebacuju na mjenjačnice, znači da slijedi tzv. sell-off, odnosno prodaja. To se u pravilu događa kad whaleovi žele kapitalizirati onu razliku u cijeni koju su zaradili od zadnjeg dipa, a to automatski znači i postupan pad cijene.
Naravno, osim ponašanja whaleova, postoje i mnogi drugi indikatori na temelju kojih se kratkoročno može predvidjeti kretanje cijena kriptovaluta, a zahvaljujući upravo njima, mnogi profesionalni traderi od toga i žive. No, o alatima za računanje i praćenje grafova u nekom od sljedećih tekstova.
Izjava o odricanju od odgovornosti:
Sve analize i/ili procjene u ovom tekstu, subjektivno su stajalište autora i ne predstavljaju savjete za ulaganje. Ukoliko se odlučite na ulaganje u kriptovalute, to radite na vlastitu odgovornost i na temelju vlastitih procjena i istraživanja.
