Rast umjetne inteligencije sve je teže pomiriti s otporom lokalnih zajednica koje ne žele podatkovne centre u svom susjedstvu, osobito u Sjedinjenim Državama. Dok tehnološke kompanije traže način kako proširiti kapacitete, javnost sve glasnije poručuje da za takve projekte nema mjesta u njihovom dvorištu.
Prema nedavnim anketama, čak sedam od deset Amerikanaca protivi se gradnji podatkovnih centara u svojoj okolini. Kao glavni razlozi navode se zabrinutost za okoliš i strah od pada kvalitete života.
U toj borbi sve se češće spominje "eminent domain", odnosno pravo države da privatnu imovinu preuzme bez pristanka vlasnika. Taj se mehanizam tradicionalno koristio za projekte od javnog interesa, poput energetskih i prometnih infrastrukturnih zahvata, kao i za druge državne i komunalne potrebe.
Povijesno gledano, eminent domain je imao ulogu i u razdoblju hladnog rata, kada je korišten za izgradnju obrambene infrastrukture.
I sada predsjednik Donald Trump (ako mu je takva titula uopće primjerena) razvoju umjetne inteligencije daje snažan strateški okvir, tvrdeći da je riječ o pitanju nacionalne i gospodarske sigurnosti SAD-a. U takvom pristupu širenje kapaciteta postaje politički prioritet, a ne samo poslovna odluka tehnoloških kompanija.
Međutim, problem je u tome što podatkovni centri zahtijevaju velike količine električne energije, pa su za njih potrebni posebni dalekovodi i druga infrastrukturna rješenja. Energetske tvrtke zato prilaze vlasnicima zemljišta i nude otkup parcela na kojima bi se ta infrastruktura gradila. Ako vlasnici to odbiju, tvrtke mogu zatražiti da država primijeni "eminent domain".
Ustav SAD-a, kroz Peti amandman, nalaže da vlasnik mora dobiti „pravednu naknadu”, najčešće prema tržišnoj vrijednosti slične nekretnine na lokalnom području.
Podatkovni centri su 2024. godine činili otprilike 10 do 20 posto ukupne potrošnje električne energije u SAD-u, a taj je udio od tada dodatno porastao. Neki od projekata koji su u izgradnji trošit će više energije nego pojedini američki gradovi.
Među najčešće spominjanim primjerima je Metin kampus Hyperion u Louisiani, za koji se očekuje da će trošiti tri puta više električne energije od New Orleansa. Takve brojke dodatno hrane javni otpor, jer mnogi smatraju da se tehnološki razvoj plaća na račun lokalnih zajednica.
Neke savezne države češće posežu za eminent domainom od drugih. U Georgiji su stanovnici već bili prisiljeni prodati zemljište zbog projekta prijenosne mreže Georgia Power, koji će najvećim dijelom koristiti širenju kapaciteta za podatkovne centre.
U Marylandu su pojedini vlasnici zemljišta otišli korak dalje i postavili natpise s porukom: „No eminent domain for corporate gain.” Time poručuju da ne žele da se državne ovlasti koriste za korporativni profit.
Otpor podatkovnim centrima sve se više pretvara u širi sukob između građana i države. Kritičari tvrde da AI kompanije stječu ogromno bogatstvo, a da prosječni radnici od toga ne vide izravnu korist.
Dakle, ako u kolijevci demokracije država može izvlastiti vlasnike zemljišta zbog profita privatnih kompanija, nije teško pogoditi što čeka nas s ove strane Atlantika.
