Ovih je dana tržište kriptovaluta ponovno drastično palo. Nakon što se cijena Bitcoina sredinom prošlog mjeseca oporavila, tj. ponovno narasla na 70.000 dolara, u protekla dva dana se strmoglavila, i to na 48.000. U trenucima nastajanja ovog teksta traje konsolidacija u zoni između 53.000 i 56.000 dolara.
Zašto su cijene kriptovaluta ponovno pale?
Najkraći mogući odgovor je da su slijedile događaje na svjetskim burzama. Naime, svjetsko tržište kapitala u ponedjeljak je doživjelo kaskadni pad nakon što je japanska središnja banka povisila kamatne stope. Zbog naglog rasta cijene zaduživanja, investitori su započeli s rasprodajom svojih portfelja, što je dovelo do najvećeg pada tokijske burze u zadnjih nekoliko desetljeća. Japanska središnja banka u protekle dvije godine nije u stopu slijedila američku i europsku, no zbog ekstremno velikog državnog duga, jednom je to morala učiniti. Naime, Japan je već desetljećima u društvu zemalja s najvećim državnim dugom na svijetu, koji trenutno iznosi 255% BDP-a. Usporedbe radi, ta brojka u SAD-u iznosi 121%, u Kini 77%, a u Hrvatskoj 68%, otprilike koliko i u Njemačkoj.
Povezana tržišta kapitala i upitna potražnja za umjetnom inteligencijom
Situacija se s tokijske burze (NIKKEI) vrlo brzo lančano prenijela na tajvansku, a potom na europsku (DAX) da bi kulminirala slomom na Wall Streetu, odnosno dvjema njujorškim burzama NYSE i NASDAQ.
Kod potonje, na kojoj su izlistane mahom tehnološke kompanije, potrebno je napomenuti da je trgovanjem dominirala NVIDIA, koja je nedavno postala najveća svjetska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji. Međutim, nakon strelovitog rasta potaknutog razvojem AI rješenja, bilo je vidljivo da se tehnološki balon ponovno napuhuje. Špekulativni trgovci su ponovno „upumpali“ ogromne svote u futures ugovore, no paraboličnom rastu jednom mora doći kraj. Svi to znamo, ali ne znamo kad će taj trenutak nastupiti. Tu situaciju iskorištavaju upravo burzovni špekulanti i u određenom trenutku „isperu“ male ulagače. Samo u ponedjeljak, na američkim burzama u nepovrat je otišlo ukupno dva bilijuna (dvije tisuće milijardi) dolara. Radi se o kumulativnom padu vrijednosti svih izlistanih kompanija, a najveću štetu su pretrpjele dionice najnapuhanijih, poput Nvidije.
Na koncu se ispostavilo da potražnja za AI komponentama nije toliko velika koliko su ulagači očekivali, što je imalo izravne posljedice na dionice ključnog igrača u cijeloj priči. Nju pak najbolje ilustrira meme iznad, nastao prije otprilike šest mjeseci, kad su cijene dionica Nvidije bile eksplodirale.
A što je s rastom nakon Bitcoin Halvinga?
I sada ponovno dolazimo do situacije kad tržišta kapitala izravno utječu na tržište kriptovaluta, budući da su i one odavno postale samo još jedan financijski instrument. S obzirom na njihovu prirodnu volatilnost, ovakav pad zapravo ne čudi.
U mnogim medijima ovih ste dana mogli pročitati katastrofične naslove o općem slomu tržišta kapitala, kriptovaluta itd., što je dodatno podgrijano trenutnom geopolitičkom situacijom. Jasno je da će potresi na svjetskoj sceni utjecati na raspoloženje ulagača, no isto tako je očito da mnogi mediji koriste senzacionalističke naslove kako bi privukli pažnju.
Kad su kriptovalute u pitanju, konkretno cijena Bitcoina, neki analitičari smatraju da je ona sada zapravo „točno tamo gdje treba biti“. Naime, streloviti rast cijene Bitcoina krajem prošle i početkom ove godine uglavnom je bio uzrokovan odobravanjem spot ETF-ova u Americi, nakon čega su se na tržište slila velika sredstva ulagača putem posrednika. Najveće ime među njima svakako je BlackRock, koji pojedinačno ima najveći portfelj u Bitcoin ETF-ovima.
Da ETF-ovi kojim slučajem nisu bili uvedeni, upitno je bi li se cijena Bitcoina tako strelovito popela na 73.000 dolara.
U međuvremenu se dogodio i Bitcoin Halving, o kojem smo također u nekoliko navrata pisali, a njegova je značajka da svaki put kad se dogodi, uzrokuje strelovit rast cijene. Međutim, isto tako smo u više navrata upozoravali da se, povijesno gledano, najveći skok u cijeni Bitcoina dogodi u tzv. post-halving godini, dakle možemo ga očekivati 2025. Naravno, to ne znači da će se sve odvijati isto kao prije četiri ili osam ili osam godina, budući da se kriptovalute od svog postojanja nisu susrele s inflacijom, podizanjem kamatnih stopa i općenito nestabilnom geopolitičkom situacijom. Svi ovi faktori će vjerojatno utjecati na razvoj događaja, ali zasigurno ne u mjeri u kojoj to katastrofičari očekuju.
Dakle, ovo definitivno nije kraj niti tržišta kapitala, niti kriptovaluta, nego samo jedna od većih korekcija koje ionako moraju povremeno nastupiti, s obzirom da je vječni eksponencijalni rast nemoguć.
