Devedesete godine prošlog stoljeća je obilježio proces prelaska s analognih na digitalne mobilne mreže. U Europi je to bio slučaj s analognom NMT mrežom, koja je postupno zamijenjena digitalnom – GSM. U to doba tržištem su vladali razni proizvođači, kao što su bili Nokia, Ericsson, Motorola, Dancall, Bosch, Panasonic pa čak i Mitsubishi te mnogi druga davno zaboravljena imena.
Od 2000. do 2006. Nokia i Motorola
Prelazak u novi milenij obilježilo je uvođenje 3G (UMTS) mreža, što je za posljedicu imalo nestanak mnogih do tada poznatih brandova. Tržištem su dominirali Nokia, Ericsson i Motorola, a počeli su nicati i potpuno novi. U razdoblju od 2000. do 2005. Nokia je bila apsolutni vladar svjetskog tržišta s udjelom od čak 40%. Treba napomenuti da su većinu prodanih primjeraka u to doba činili „glupi“ telefoni, odnosno oni koji su imali mogućnost isključivo poziva i poruka, s uz iznimke nekih koji su bili implementirali Wap protokol, koji je osigurao neku uškopljenu verziju bazičnog interneta s mogućnošću praćenja tekstualnih (prilagođenih) web stranica i eventualno korištenja e-mail servisa. Godine 2006. polako dolazi do raslojavanja, jer dio tržišnog udjela Nokiji lagano preuzima (tada) američka Motorola. To je bilo razdoblje prvih modela popularnih Razra, no Nokia je i dalje držala primat. Naime, finska kompanija je bila pionir inovacija u to doba te smo već 2006. godine imali mogućnost snimanja videa mobitelom, dok je Motorola više ciljala na dizajn i praktičnost svojim preklopnim uređajima koji su posebice bili popularni u Americi.
Godine 2007. stiže iPhone, ali Nokia je i dalje vodeća
Godine 2007. pokazalo se da Motorola nije uspjela uhvatiti korak s Nokijom, koja je te godine ponovno zapasala 40-postotni tržišni udio, da bi otprilike u isto vrijeme popularnost stekao i kanadski RIM sa svojim kultnim BlackBerry modelima prepoznatljivim po QWERTY fizičkim tipkovnicama. Ovi uređaji su uglavnom bili namijenjeni poslovnim korisnicima koji su stalno morali biti dostupni na e-mailu, a spomenuta fizička tipkovnica im je olakšavala pisanje poruka, što je bilo neusporedivo lakše nego što je to slučaj bio na alfanumeričkim tipkovnicama ostalih uređaja. Uskoro su i drugi proizvođači počeli slijediti ovaj primjer, ali nisu bili ni blizu uspješni kao BlackBerry.
Iste godine na scenu stupa Apple, predstavljajući prvi iPhone, dok je Google istovremeno pripremao Android, čije je lansiranje, nakon povijesnog izlaganja Stevea Jobsa, odgodio za godinu dana. U Googleu su tada vjerojatno shvatili da Android, kakav je tada bio zamišljen, još nije bio spreman konkurirati iPhoneu.
U ovom razdoblju nikako ne treba zaboraviti tajvanski HTC, koji je dominirao u sferi pametnih telefona, prvo na Windows Mobile platformi, da bi kasnije postupno prelazio na Android.
Između 2008. 2009. Nokia i BlackBerry
Tijekom 2008. i 2009. godine svjetskim tržištem su i dalje dominirali Nokia i BlackBerry. Nokia uglavnom zbog svojih „običnih“ telefona kao što je bio model 1100, najprodavaniji mobitel ikad, za što je zasluge odnosilo tržište zemalja u razvoju, u azijskoj regiji, dakle Indija, Kina, Pakistan, Indonezija itd. Symbian, kojeg je Nokia bila razvila za pammetne telefone, jednostavno nije mogao konkurirati plimno valu koji je dolazio iz tabora Applea i Googlea.
Apple sa svojim iPhoneom počinje poprimati širi utjecaj otprilike 2010. godine. Naime, prva generacija je bila ograničena mahom na američko tržište, da bi tek sljedeće dvije započele svoj pohod na ostatak svijeta. U to doba se pojavio i Samsung, koji je prihvatio tada već sazrjele verzije Androida. U ovom razdoblju još uvijek bilježimo dominaciju Nokije, uz postupno povećanje udjela Applea i Samsunga
Godine 2011. Samsung preuzima inicijativu i s trona skida HTC
Prekretnica koju obilježava 2011. godina, proslavila je Samsung kad je svrgnuo HTC s trona pametnih telefona, sa svojim Galaxy S2 modelom. HTC, dotadašnji vladar Android tržišta, jednostavno nije pronašao odgovarajuće oružje za Samsungov napad, pa zato od te godine nadalje, počinje bilježiti gubitke, da bi danas pao u potpuni zaborav.
Između 2011. i 2020. Samsung je cijelu dekadu vladao tržištem
Cijela dekada između 2011 i 2020. pripadala je Samsungu, budući da je cijelo vrijeme, bez iznimke, držao najveći tržišni udio. Galaxy modeli su se prodavali doslovno u cijelom svijetu, a tada rastući Apple je u jednom trenutku čak tužio Samsung zbog kopiranja dizajna iPhonea. Iz današnje perspektive, kad svi mobiteli izgledaju identično, ova priča se doima komičnom.
Od 2020. do 2023. Apple postupno uspijeva preteći Samsung
Godine 2018. i 2019, dogodio se strelovit ulet Huaweija, koji je bio na pragu da od Samsunga preuzme tron, no zahvaljujući američkim sankcijama, kao jednim od alata u novonastalom tehnološkom ratu s Kinom, brzo je počeo bilježiti pad prodaje.
Tako 2020. započinje bitka koju vode dva najveća igrača – Samsung i Apple. Nakon četiri godine, rezultirala je pobjedom Applea, koji je 2023. na godišnjoj razini preuzeo vodstvo. Da bi stvar bila još zanimljivija, Apple na američkom tržištu već odavno drži preko 50% udjela, a vidjeli smo da je ina kineskom zauzeo prvo mjesto, doduše s daleko manjim postotkom.
Što očekivati u skoroj budućnosti?
U 2024. godini očekuje nas daljnja bitka najjačih svjetskih brandova, a za očekivati je da će igru na globalnoj pozornici i dalje voditi Apple i Samsung. Treći brand po tržišnom udjelu – Xiaomi, već se godinama nije pomakao s ovog mjesta, stoga je teško očekivati da će postići značajniji napredak u ovoj. No tko zna, s obzirom na mogućnosti i resurse kojima raspolaže, kroz sljedećih nekoliko godina možda pomrsi planove Appleu i Samsungu.
Ostali proizvođači, prvenstveno Oppo i Vivo također imaju velikog potencijala, no nedavni sudski sporovi s Nokijom oko patentnih prava u Njemačkoj, ove su brandove vratili za koju godinu unazad. Dobra vijest je da je napokon Oppo pristao plaćati naknade za Nokjine patente, a to znači i skori povratak na tržište. Nadamo se ne samo s osnovnim modelima, nego i onim zbog kojih je brand prepoznatljiv.
Još jedan brand kojeg nikako ne smijemo zaboraviti Honor, koji je na kineskom tržištu lani postigao enorman uspjeh. Ako je suditi prema aktivnostima u Europi u zadnjih nekoliko mjeseci, mogao bi postati ugodno iznenađenje na tržištu starog kontinenta, ali i šire.
